Dr Đurić za MONDO objašnjava kako da izbjegnemo razočaranje i spisak želja za godinu pred nama iskoristimo na najbolji način
Brojimo poslednje sate 2020, godine koja je za cijeli svijet sasvim sigurno bila jedna od najtežih i najizazovnijih. Korona nam je svima poremetila živote. Iako su neki od nas u najgoroj godini ovog vijeka doživjeli i ponešto lijepo, osnovali porodice, imali neke lične uspjehe, možda čak i naporedovali u poslu, činjenica je da se veći dio svjetske populacije sučavao sa gubicima, od finansijskih, pa do onih nenadoknadivih, odlaskom dragih ljudi...
Upravo zato su očekivanja od godine koja dolazi velika. Sada, možda više nego ikada, imamo potrebu da napravimo listu popularnih novogodišnjih rezolucija, spisak svega što bismo mogli i što želimo da popravimo i ostvarimo u budućnosti.
A da li su ovi unaprijed zacrtani planovi, ponekad sačinjeni i od nerealnih želja, dobri po nas, koliko nam koristi, a koliko štete nanose, za MONDO je govorila dr Aleksandra Đurić, profesor s.s. CTA u oblasti psihoterapije i 101 TA trener.
"U ljudskoj prirodi je da se nada i ako nekome spisak želja može pomoći u nadi za boljim sutra, to je u redu. Međutim, kada je spisak želja u pitanju, važna su dva aspekta, realnost očekivanja i adekvatna definicija želja. Mišljenja sam da je konstruktivnije pisati listu želja, nego listu odluka. Odluke, bez obzira što su često usmjerene na ciljeve i imaju komponentu odrasle percepcije, mogu biti definisane iz ’roditeljskog ego stanja’, često sa direktivom ’pokušaću, prestaću, moram da’, a prema psihološkom pravilu, velika je vjerovatnoća da će se takve odluke, sabotirati. Želje i potrebe, sa druge strane, najčešće se kreiraju u saradnji sa našim unutrašnjim djetetom i kao takve, kad se stave na papir osim što se konkretizuju i osvijeste, zapisivanje istih može pomoći i u usmjeravanju psihološke energije na njihovo ostvarivanje", kaže dr Đurić.
Šta je to što ljudi najčešće stavljaju na tu čuvenu listu, za čime najviše žude?
"U praksi najčešće se pišu novogodišnje odluke vezane za sferu zdravlja, ljubavi, posla, međuljudskih odnosa. U radu težim da razlučimo šta su odluke koje polaze iz naloga da osoba nešto ’treba’, ’mora’, a šta bi bile želje iz autentičnog dijela ličnosti, veoma je važno probuditi kreativni i motivacioni dio ličnosti čije energija polazi iz unutrašnjeg djeteta osobe. Kada se to razdvoji, onda pristupamo tom spisku želja uz uključenost odrasle percepcije realnosti u ’sada-i-ovdje’, razmatramo realnu ostvarivost, vremenski okvir, sigurnost, i socijalni kontekst (kada je ostvarivost želja u pitanju), kako bi se dekonstruisale dječije fantazije i visoka očekivanja i kako bi se selektovale realno ostvarive želje za naredni period od godinu dana."
Da li novogodišnje rezolucije pomažu u jačanju samopouzdanja? I šta ako se planovi i želje izjalove? Da li je šteta veća nego korist?
"Nisam sigurna koliko spisak želja doprinosi razvoju samopouzdanja, ali budi nadu, koja može osobu da pokrene i usmjeri na aktivnost ka realizaciji. Međutim, ’mač sa dvije oštrice’ je i razočaranje koje može da nastupi ukoliko se želje ne realizuju. Uzmimo za primjer da su želje definisane iz autentičnog dijela ličnosti, uz probuđenu motivaciju i uz saradnju ’odraslog ego stanja’, sa realnom vjerovatnoćom ostvarivosti u vremenskom i socijalnom kontekstu i dalje ostaje dio same realizacije. Neophodno je raditi i na promjeni starih obrazaca, koji možda više nisu efikasni. Potreban je i taj dio lične promjene. Teško da je moguće ostvariti nove rezultate, sa obrascima mišljenja, ponašanja i osjećanja, koji možda više nisu efikasni u ’sada-i-ovdje’. U spisak želja treba uključiti i taj dio koji se odnosi na ličnu promjenu", objašnjava psihoterapeut.
(MONDO)