Etnolog Jasna Jojić objasnila je sve o različitim običajima koji se vezuju za Badnji dan i Božić.
Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan i Badnje veče, dok sutra obilježavaju Hristovo rođenje, odnosno Božić. Postoje brojni običaji koji se vezuju za ove dane, a etnolog Jasna Jojić ih je detaljnije objasnila u "150 minuta" na TV Prva.
"Badnjak je jutros isječen, unijeće se negdje u ovo vrijeme u kuću, mada smo ga mnogi već i unijeli jer nismo imali gdje da ga držimo. Domaćica treba da spremi obrok, da ga postavi na sto. Ono što bi trebalo po crkvi i dogmatskih običajima, treba da se nađe neka biljčica koja raste, to je ona travica, žito koje kupujemo na pijacama. Trebalo bi da bude svijeća negdje na stolu, pa se obično stavi u žito i zapali. Treba po mogućstvu da bude i krst neki, a od jela prebranac kao već tradicionalna božićna trpeza, hljeb, naravno, pogača neka, salate, kiseo kupus je aktuelan, i suvo voće zato što je ovo vrijeme badnjaka, hrasta, žireva, šišarki, oraha i tih biljaka za koje su ljudi smatrali da ih inače čuvaju od zlih demona zato što su tvrdi. Onda domaćice u mnogim krajevima Srbije bacaju cijele orahe, sa ljuskom, u uglove kuće i na taj način smatra da je sa svih strana obezbjedila kuću od ulaska bilo kakvog zla, nesreća...".
Jojićeva je objasnila i šta, prema običajima, ne bi trebalo raditi.
"Ono što je tradicionalno kod većine je da na današnji dan ne bi trebalo trošiti novac jer se smatra da će se to onda dešavati cijele godine. Ne bi trebalo ništa pozajmljivati iz kuće, ništa čak ni iznositi i trebalo bi se suzdržati od upotrebe oštrih stvari – igle, makaze, nešto što može da povrijedi. Ima i običaja gdje se na Badnji dan nož zabode iza vrata, pored praga, da čuva porodicu, a od večeras pa sljedeća dva dana se ne baca đubre jer se računa da je sa badnjakom u kuću ušla sreća. Ja mislim da sve te običaje treba da poštujemo na jedan racionalan način, da nam oni budu dragi, da vjerujemo u njih, a ne da budemo opsjednuti time".
Sigurno ste i vi čuli ili pročitali negdje različita vjerovanja, prema kojima, ako ne ispoštujete običaje, može da vam se desi nešto loše.
"Ne treba ljudi da slušaju one prijetnje, vidim da toga ima po Internetu, desiće vam se ovo ili ono, ako uradite ili ne uradite nešto... Sve ovo o čemu smo pričali ima duboke veze sa sujevjerjem, i oni jesu dobri, imaju neki smisao ako se vratimo na svaki od tih običaja unazad... Sve datira iz paganskih običaja, osim onoga što je preuzela crkva, pa je vezala za Hrista, a to je da se česnicom simbolizuje Hristovo tijelo, crvenim vinom Hristova krv, da slavimo njegovo rođenje, da su mu prethodno namjestili u pećini slamu na koju bi on legao, pa se upotreba slame vezuje za Hrista, ali isto tako znamo da je slama pšenica, klasje koje je osušeno...".
Etnolog smatra da se svi ovi običaji tako dugo održavaju djelimično i zbog toga jer su veoma zanimljivi djeci, a objašnjava i šta je važno kada je riječ o božičnoj česnici.
"Pravljenje česnice se vezuje za simboliku Hristovog tijela, a ona se pravi i zbog neke vrste predviđanja. Česnica se pravi sutra ujutru, na Božić, stavlja se parica, može dren, da bi čuvao zdravlje, glog, da sačuva od zlih sila i naravno tamo gdje je postojalo domaćinstvo u kojem ima puno životinja može da se stavi zbog, kukuruz, ono sve što bi jela ovca... Za česnicu kažu da ne bi trebalo da ima kvasac u sebi, znači treba napraviti hljeb sa praškom za pecivo ili kiselom vodom. Ono što je važno za naše pretke bilo je da se česnica pravi od nenačetog brašna i nenačete vode. Nenačeta voda je voda koja je tog trenutka donijeta sa izvora i nije ni za šta drugo korišćena", poručuje Jojić.
(MONDO)