Brojne zvijezde pobrinule se da privuku pažnju na Met Gali koja se održala sinoć u Njujorku, neke na lijep, ali neke i na veoma ružan način.
Zvijezda serije "The White Lotus", Lisa, izazvala je lavinu reakcija svojim stajlingom sinoć na Met Gali, jer se činilo da se na čipkastom donjem vešu nalazi lik aktivistkinje za građanska prava, Rouse Parks.
Ovogodišnja Met Gala, održana u ponedjeljak uveče u Muzeju umjetnosti "Metropolitan" u Njujorku, bila je posvećena istraživanju crnačkog dandizma od 18. veka, preko njegovog ponovnog procvata tokom Harlemske renesanse, do savremenog uticaja na modu. Tema večeri glasila je Superfine: Tailoring Black Style.
U skladu s temom, poznatim zvanicama je bilo naloženo da se obuku prema kodeksu odijevanja nazvanom Tailored For You, koji se oslanjao na mušku modu i krojeve prikazane u prolećnoj izložbi Kostimskog instituta u Metu.
Ipak, Lisin stajling, u potpunosti crna kombinacija bez pantalona, naveo je mnoge gledaoce Met Gale da se zapitaju da li se uopšte upoznala s temom događaja.
K-pop superzvezda, koja je nedavno debitovala na televiziji u trećoj sezoni HBO-ove serije "The White Lotus", nosila je čipkasti bodi brenda "Luj Viton" ispod ukrašenog sakoa.
Stajling je upotpunila čarapama sa logotipom LV i torbicom sa karakterističnim monogramom.
Međutim, upravo je detaljna vezena dekoracija na bodiju, naročito u predjelu donjeg veša, izazvala buru na društvenim mrežama.
Prema pisanju britanskog Vogue-a, lice koje podsjeća na poznatu ikonu borbe za građanska prava, Rousu Parks, bilo je utisnuto u tkaninu, zajedno s još nekoliko lica. Ovaj print je navodno delo američkog umjetnika Henrija Tejlora, a reč je o minijaturnim portretima koje je Tejlor dizajnirao po narudžbini kreativnog direktora brenda "Luj Viton", Farela Vilijamsa, za njegovu debitantsku prolećnu kolekciju 2024. godine.
Rosa Parks postala je simbol borbe za građanska prava u SAD 1955. godine, kada je odbila da ustupi svoje mjesto u autobusu bjelcu, kako su to tada nalagali Džim Krou zakoni o rasnoj segregaciji.
Ti rasistički zakoni određivali su različite dijelove javnog prevoza za bjelce i "obojene“, a očekivalo se da ljudi druge boje kože ustupe svoje mjesto bijelim putnicima kada se dio autobusa za bjelce popuni.
Ali Rousino odbijanje da ustupi mjesto pokrenulo je čuveni Bojkot autobusa u Montgomeriju – dugotrajan protest afroameričke zajednice koja je prestala da koristi gradski prevoz.
Bojkot je trajao 381 dan i na kraju doveo do ukidanja segregacije u javnom prevozu na tom području.
(MONDO)