Odložite telefone!

Dokazano: Čitanje loših vijesti narušava zdravlje

Autori mondo.rs Marko Čavić

Da li ste upali u doomsurfing i/ili doomscrolling kandže? Evo o čemu se radi.

Izvor: MONDO / Xiaomi

Većina ljudi je potpuno saglasna da 2020. godina nezaustavljivo grabi ka vrhu spiska najgorih godina svih vremena - makar onih, koje mi pamtimo, je li tako…

Svakog dana, od jutra do mraka izloženi smo bujici svega i svačega s interneta, a većina toga što dolazi do nas je veoma negativne prirode.

Lavini problema koja nas ove godine zatrpava sad možemo da dodamo još jednu nevolju: čitanje loših vijesti je loše za naše zdravlje!

Sasvim je normalno da se svako od nas svakodnevno informiše o bitnim događajima, pogotovo u slučaju posebne situacije kao što je aktuelna pandemija Covid-19, ali ispostavlja se da sve ima svoju granicu.

Naime, sve više stručnjaka upozorava na zdravstvene probleme, koji mogu da nastupe, ako se izlažemo prevelikoj količini loših vijesti, koje do nas uglavnom stižu preko interneta, mobilnih telefona i drugih uređaja priključenih na “mrežu svih mreža“. Ispostavlja se da je u ljudskoj prirodi da se više fokusira na negativno, nego na pozitivno, što znači da je veća vjerovatnoća da upadnemo u vrtlog jurnjave za lošim vijestima (pogotovo u toku kriznih perioda), nego da provedemo sate tragajući za zabavom.

To nam mobilni telefoni i slični uređaji dodatno olakšavaju, jer nam je sve pod prstom i sve nam je na klik, a moderno plasiranje vijesti lijepo čini da se što duže zadržimo na nekom mjestu. Tome posebno doprinose društvene mreže - Facebook, Instagram, Twitter i slične - koje, ako ne promovišu besomučno sve i svašta, propagiraju zdrav život ili ne iskazuju “pametne“ misli i motivacione statuse, koje im niko nije tražio, onda - MRAČE!

Nekontrolisano pregledanje društvenih mreža i sajtova sa vestima, samo da bismo našli loše vesti, a zatim ceo ciklus pokrenuli ispočetka, i tako satima, sad ima svoj zvanični naziv. Ako loše vesti jurite preko računara, to se naziva doomsurfing, a ako koristite mobilni uređaj onda se radi o doomscrollingu (engl. doom - propast, strašna sudbina).

Dok praćenje vijesti, čak i kada su loše, nije problematično u malim i umjerenim količinama, jer je uvijek bolje biti informisan, nevolje nastaju kad se vrijeme provedeno uz ekran meri satima, kad ljudi čitaju loše vesti od buđenja do spavanja, uvijek sa mobilnim telefonom u ruci. Stručnjaci za mentalno zdravlje iz SAD upozoravaju da je kod osoba koje jure (loše) vijesti više od dva sata dnevno značajno povećan rizik od razvoja anksioznosti (tjeskoba, neprestana strijepnja da će se desiti nešto loše) i depresije (dugotrajno loše raspoloženje, tuga, bezvoljnost).

U igri je još jedan fenomen, takozvani "sindrom zlog svijeta", objašnjava SK. Uzrok ove pojave, definisane još prije pola vijeka, kombinuje opsjednutost sredstava informisanja lošim vijestima i nemogućnost modernog čovjeka da okrene leđa bujici vijesti. Rezultat je stvaranje ubjeđenja da je svijet mnogo opasniji nego što stvarno jeste, povlačenje u izolaciju i, ironično, još veće izlaganje lošim vijestima.

Rješenje, očigledno, leži u ograničavanju vremena provedenom uz loše vijesti i (bezbjednom) kontaktu sa prijateljima, koji pozitivno utiču na raspoloženje. Kad je svijet već pun loših vijesti, nemojte izlagati zdravlje dodatnom faktoru rizika.

Da li vi, možda imate neki od ovih poremećaja?

Tagovi