Najpoznatija kometa dostigla je najudaljeniju tačku svoje orbite od Sunca i uputila se nazad prema središtu Sunčevog sistema.
Nakon 38 godina putovanja kroz dubine solarnog sistema i udaljavanje od središta solarnog sistema, Halejeva kometa je dostigla svoj afel i uputila se nazad ka Suncu. Trenutno se nalazi daleko izvan Neptunove orbite, a sa Zemlje će golim okom moći da se vidi tek 2061. godine.
Zapravo, u pitanju je jedina kometa koja se golim okom može posmatrati dva puta u toku ljudskog života, a kako za nju čovječanstvo zna već duže od 2.000 godina, jasno je zašto je Halejeva kometa jedan od najpoznatijih objekata u našem solarnom sistemu.
Sa dimenzijama od 15 x 8 km i oblikom koji podsjeća na kikiriki u ljusci, Halejeva kometa je pravi gigant. Iako opservacije ovog tijela datiraju milenijumima unazad, prvi čovjek koji je shvatio da je u pitanju kometa koja se iznova vraća je Edmund Halej, koji je tačno predvidio da će je čovječanstvo ponovo vidjeti 1758. godine, zbog čega ona danas nosi njegovo ime.
Astronomi vjeruju da se Halejeva kometa u svojoj trenutnoj, izuzetno izduženoj orbiti nalazi oko 16.000 godina. Za razliku od ostalih planeta, njena revolucija oko Sunca se odvija u suprotnom smjeru, odnosno u smjeru kazaljke na satu. Kada se uporedi sa putanjom Zemlje oko Sunca, 1P/Halley, kako je zvanično ime ovog nebeskog tijela, kreće se po orbiti koja je nagnuta 18 stepeni.
Tokom revolucije, perihel (najbliža tačka Suncu) Halejeve komete iznosi "samo" 87,8 miliona kilometara, što je 20 miliona kilometara bliže našoj zvijezdi nego orbita Venere. S druge strane, njen afel je 5,27 milijardi kilometara udaljen od središta solarnog sistema, daleko izvan Neptunove orbite. Nažalost, Halejeva kometa neće u skorije vrijeme biti vidljiva za ljude na Zemlji - na to ćemo morati da sačekamo 2061. godinu.
(Mondo)