Neočekivano toplo vrijeme za ovo doba godine pokrenulo je cvjetanje raznog bilja, a u banjalučkim dvorištima nije rijetkost ugledati i jagorčevinu - jednog od vjesnika proljeća.
Cvjetanju ove višegodišnje zeljaste i samonikle biljke u februaru doprinijeli su posljednji sunčani periodi i temperature koje su najsličnije onima u proljeće, a koje kalendarski dolazi tek 21. marta.
Jagorčevina ima lijepe žute cvjetove, a njeni mladi listovi su bogat izvor C vitamina i drugih korisnih sastojaka. Od ljekovitih materija jagorčevina sadrži: natrijum, kalcijum, saponin, primaverin, primulaverin, a cvijet sadrži flavonoide.
Jagorčevina nije dovoljno iskorišćena, iako je veoma vrijedna ljekovita biljka. Ima dugu istoriju upotrebe kao lijek, te je naročito korišćena u liječenju stanja koji uključuju spazme, paralize, kao analgetik i antipiretik.
"Kako ova biljka sadrži saponine, a oni djeluju kao ekspektoransi, kao i salicilate koji su glavni sastojak aspirina, ona djeluje i na smirenje upale, te protiv groznice. Lijek ne bi trebalo propisivati trudnicama, bolesnicima koji su osjetljivi na aspirin kao ni onim bolesnicima koji uzimaju antikoagulativne lijekove", rekla je za "Agroplanetu" Elbisa Šabanović, farmaceutski tehničar i magistar struke iz oblasti poljoprivrede.
Pored toga što ima ljekovita svojstva, ova biljka se i lako gaji. Jagorčevini najviše odgovara temperatura 10-15ºC tokom zime i 20-22ºC tokom ljeta. Prihranjivanje biljke obavlja se samo u proljeće, kada počinju da se stvaraju pupovi, i u vrijeme cvetanja svakih 15 dana, piše Agromedia.
Nakon nekog vremena, kada biljke formiraju 2 do 3 prava lista, pikiraju se, te nakon 20-30 dana, kada ojačaju, presađuju se na stalnu površinu ili u veće saksije ako će se koristiti kao sobna biljka.
(Mondo)