Kao što ljudi ponekad vrisnu, biljke umjesto toga emituju zvukove puckanja ili kliktanja, ali na ultrazvučnim frekvencijama izvan opsega ljudskog sluha, i to kada je biljka pod stresom.
Prema studiji objavljenoj prošle godine, to bi mogao biti jedan od načina na koji biljke saopštavaju "da su na neki način u nevolji".
"To su zvuci koje mi ne čujemo, ali nose informacije. Postoje životinje koje mogu da čuju te zvukove, tako da postoji mogućnost da se dešava mnogo akustične interakcije", rekla je evolucionista, biolog Lila Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu.
"Biljke su u interakciji sa insektima i drugim životinjama sve vrijeme, a mnogi od njih koriste zvuk za komunikaciju, tako da bi bilo zapravo neobično da biljke uopšte ne koriste zvuk", objasnila je evolucionista Hadani.
Dok su pod svojom vrstom stresa, biljke nisu nimalo pasivne One prolaze kroz neke prilično dramatične promjene, od kojih je jedna od najuočljivijih (bar za nas ljude) oslobađanje moćnih aroma. Takođe mogu promijeniti svoju boju i oblik.
Ove promjene mogu signalizirati opasnost za druge biljke u blizini, koje kao odgovor pojačavaju sopstvenu odbranu; ili mogu privući životinje koje uništavaju štetočinama koje mogu nanijeti štetu biljci.
Međutim, da li biljke emituju druge vrste signala, kao što su klasični zvukovi na koje je čovjek navikao i koji su mu poznati i koje bi možda mogao da detektuje, nije u potpunosti istraženo. Prije nekoliko godina, Hadani i njene kolege otkrile su da biljke mogu da otkriju, odnosno da detektuju zvuk. Sljedeće logično pitanje bilo je da li i oni mogu da ga proizvedu.
Da bi saznali, snimili su biljke paradajza i duvana u raznim uslovima. Prvo su snimili biljke bez stresa, da bi dobili osnovnu liniju. Zatim su snimili biljke koje su bile dehidrirane i biljke kojima su odsječene stabljike. Snimci su se prvo pravili u zvučno izolovanoj akustičnoj komori, a zatim u okruženju staklenika.
Potom su kreirali i primijenili algoritam koji je uz pomoć mašinskog učenja mogao da razlikuje zvuk koji proizvode biljke bez stresa, posječene biljke i dehidrirane biljke.
Zvukovi koje biljke emituju su poput zvukova puckanja ili kliktanja na frekvenciji koja je previsoka da bi ljudi mogli da je razaznaju, i koja se može otkriti u radijusu od preko metra. Biljke bez stresa uopšte ne prave mnogo buke; njihovo kliktanje i pucketanje je izuzetno rijetko i slabo.
Nasuprot tome, biljke pod stresom su mnogo bučnije, emituju u prosjeku do oko 40 svojih "klikova" na sat u zavisnosti od vrste. I biljke lišene vode imaju takođe primjetan zvučni profil. Počinju da klikću još prije nego što pokažu vidljive znake dehidracije, a kako biljka postaje sve više isušena, kliktanja su sve učestalija.
Algoritam je bio u stanju da razlikuje ove zvukove, kao i vrste biljaka koje ih emituju. I to nisu samo biljke paradajza i duvana. Tim istraživača je testirao razne biljke i otkrio da je proizvodnja zvuka prilično uobičajena aktivnost biljaka. Pšenica, kukuruz, grožđe, kaktus, takođe su snimljeni kako "proizvode zvuk".
Ipak, još ima nekoliko nepoznanica. Na primjer, nije jasno kako se "biljni zvuci" proizvode. U prethodnim istraživanjima, otkriveno je da dehidrirane biljke doživljavaju kavitaciju, proces u kome se mjehurići vazduha u stabljici šire i pucaju. Ovo bi se na primjer moglo uporediti sa pucketanjem zglobova kod ljudi.
Ko reaguje na oglašavanje biljaka
Još nije ni poznato da li i drugi nepovoljni uslovi mogu izazvati zvuk u biljnom svijetu. Patogeni, izlaganje UV zračenju, ekstremni temperaturni uslovi i drugi nepovoljni uslovi takođe mogu dovesti do toga da se biljke oglašavaju.
Takođe nije jasno da li je proizvodnja zvuka kod biljaka njihov adaptivni razvoj, ili je to proces koji se svakako podrazumijeva. Tim istraživača je pokazao da algoritam može da identifikuje i razlikuje zvukove biljaka.
Pored toga, utvrđeno je da su i neki drugi organizmi mogli da nauče da na različite načine reaguju na buku uznemirenih biljaka.
"Na primjer, moljac koji namjerava da položi jaja na biljku ili životinja koja namjerava da jede biljku, mogla bi da koristi zvukove kako bi pomogao u njihovoj odluci", rekla je Hadani.
To da li druge biljke osjećaju zvuke i reaguju na njih ili ne, nije poznato. "Sada kada znamo da biljke emituju zvukove, sljedeće pitanje za istraživače se odnosi na to, ko bi mogao da ih čuje", kaže Hadani.
"Trenutno istražujemo odgovore drugih organizama, i životinja i biljaka, na ove zvukove, a takođe istražujemo našu sposobnost da identifikujemo i interpretiramo biljne zvuke u potpuno prirodnom okruženju", dodala je.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell.
(RTS)