Novo istraživanje pokazalo je da čovječija ribica nije jedna vrsta, već da ih postoji devet. Među njima je i bosanska čovječija ribica iz Krajine.
Čovječija ribica, jedan od najpoznatijih stanovnika podzemnih voda Dinarskog krša, decenijama je smatrana jednom vrstom. Novo međunarodno istraživanje pokazalo je, međutim, da se iza dosadašnjeg naziva Proteus anguinus zapravo krije čak devet različitih vrsta.
Tri od njih potpuno su nove za nauku, a među njima je i bosanska čovječija ribica (Proteus bosniensis), čije je izdvajanje kao zasebne vrste posebno značajno za Bosnu i Hercegovinu.
U istraživanju, objavljenom u časopisu Amphibia-Reptilia, učestvovali su i bosanskohercegovački biolozi Emina Šunje sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Adnan Zimić iz Zemaljskog muzeja BiH.
Bosanska čovječija ribica živi u podzemlju Krajine
Proteus bosniensis vezana je za podzemne vodene sisteme Krajine, posebno područje ispod planine Grmeč.
Kao i ostale čovječije ribice, najveći dio života provodi u potpunom mraku podzemnih voda. Zbog toga je veoma teško istražiti njenu rasprostranjenost i precizno utvrditi brojnost populacije.
Važno je da ovo ne znači da je životinja tek sada pronađena. Čovječija ribica na području Krajine poznata je decenijama, ali je tek savremenim istraživanjima potvrđeno da predstavlja zasebnu vrstu – Proteus bosniensis.
Pored bosanske čovječije ribice, na području BiH živi i druga vrsta, Proteus carrarae, koja je vezana za podzemne vode hercegovačkog krša.
Kako je od jedne vrste nastalo devet?
Čovječije ribice međusobno su veoma slične. Imaju izduženo tijelo, zakržljale oči i blijedu kožu, a život u potpunom mraku oblikovao je njihov izgled.
Zbog velike sličnosti, samo na osnovu spoljašnjih osobina bilo je gotovo nemoguće utvrditi koliko se različitih evolutivnih linija krije iza imena Proteus anguinus.
Savremene genetičke i morfološke analize pokazale su da su se neke od tih linija milionima godina razvijale nezavisno. Iako su gotovo identične po izgledu, predstavljaju različite vrste.
Proteus bosniensis tako je primjer takozvane kriptične raznolikosti – pojave kod koje različite vrste izgledaju toliko slično da njihove razlike dugo ostaju neprimijećene.
Otkriće važno i za zaštitu prirode
Novo saznanje ima veliki značaj za zaštitu čovječije ribice. Ranije je posmatrana kao jedna vrsta sa širokim područjem rasprostranjenja od Slovenije do južne Hercegovine.
Sada je poznato da to područje naseljava devet različitih vrsta, od kojih neke imaju veoma ograničena staništa.
Svih devet vrsta nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti IUCN-a, od ugroženih do kritično ugroženih.
To je posebno značajno za Proteus bosniensis, koja je vezana za ograničeni sistem podzemnih voda Krajine. Njeno očuvanje direktno zavisi od zaštite tih podzemnih ekosistema.
Zagađenje vode, promjene režima podzemnih voda i drugi lokalni pritisci mogu ugroziti populaciju, a time i opstanak same vrste.
Istovremeno, stvarna rasprostranjenost bosanske čovječije ribice još nije dovoljno poznata. Veliki dijelovi Dinarskog krša ostaju slabo istraženi, pa naučnici ne isključuju mogućnost otkrivanja novih populacija, ali i novih evolutivnih linija.
Otkriće pokazuje koliko je podzemni svijet BiH još uvijek nedovoljno istražen.
Životinja koju stanovnici Krajine poznaju generacijama sada je dobila svoje naučno mjesto kao zasebna vrsta – bosanska čovječija ribica, Proteus bosniensis.
Za biologiju BiH to predstavlja još jednu potvrđenu i jedinstvenu vrstu, ali istovremeno i podsjetnik da o podzemnim ekosistemima Dinarskog krša još uvijek znamo mnogo manje nego što se ranije smatralo.
Novo istraživanje moglo bi biti tek početak novih otkrića u jednom od najvažnijih područja bioraznolikosti u Evropi.
(Klix/Mondo)