Dabrovi u Dorsetu preuredili su šumu u močvarno stanište, privlačeći autohtone vrste i obnavljajući ekosistem u samo godinu dana.
Par divljih dabrova puštenih u Dorsetu pretvorio je gustu šumu u močvarno stanište za samo 12 mjeseci od dolaska u svoj novi dom. Podaci koje je organizacija "National Trust" podijelila u saopštenju za javnost pokazuju da su ove životinje izmjenile pejzaž usporavanjem toka vode, stvaranjem dubokih jezera i otvaranjem krošnji drveća.
Ove promjene privukle su nekoliko autohtonih vrsta nazad u pejzaž Purbeka, uključujući vidre, kukuvije i rijetke insekte.
Dabrovi su pušteni u martu 2025. godine na osnovu prve dozvole za puštanje u divljinu koju je izdala organizacija "Natural England". Ovaj projekat je dio širih konzervatorskih radova širom Nacionalnog rezervata prirode "Purbek Hids".
Pejzažna arhitektura na djelu
Nakon što je istražio okolinu, par dabrova se nastonio blizu Litl Sija, slatkovodnog jezera površine 33 hektara. Rani monitoring pokazao je da je ženka plivala ka Svanidžu, morem, prije nego što su je timovi za zaštitu prirode bezbjedno vratili u sliv jezera.
Otkako su se tu nastanili, par je izgradio branu dugačku 35 metara preko lokalnog potoka. Brana je stvorila duboko jezero, dok su podvodna vegetacija i drveće koje su dabrovi oborili otvorili više prostora na šumskom tlu. Džen Krisford, službenica na projektu za močvarna područja u organizaciji "National Trust", pratila je promjene u ekosistemu tokom programa monitoringa.
"Efekat na ekosistem u relativno kratkom roku je zadivljujući. Od guste, zamršene šume, dabrovi su stvorili svjetlo i prozračno močvarno područje koje vrvi od života iznad i ispod vode. Jedva čekamo da vidimo koje će se divlje životinje pojaviti ovog proljeća i ljeta, od vilinih konjica, gnjuraca i leptira, do žaba i mrmoljaka, i naravno, sve životinje koje se njima hrane", rekla je Džen Krisford.
Drveće koje dabrovi obore ne umire. Iz njihovih panjeva brzo izbijaju novi izdanci putem prirodnog obnavljanja, stvarajući novi rast koji pruža hranu i sklonište pticama i sisarima.
"Važno je zapamtiti da drveće koje dabrovi posjeku ne umire, ono brzo pušta nove izdanke. Zapravo, redovno podmlađivanje poput ovog od ključnog je značaja za održavanje šume zdravom. Ne samo da su dabrovi udahnuli novi život pejzažu, već postoje i naznake da usporavanjem toka potoka pomažu u sprečavanju poplava na obližnjem putu tokom jakih kiša", dodala je Džen Krisford, piše Times of India.
Divlje životinje se vraćaju u novo močvarno područje
Kamere za snimanje divljih životinja, koje su postavili volonteri, zabilježile su kako životinje koriste novu vodenu površinu. Vidre su viđene kako love ribu, dok su kukuvije lovile u toj oblasti. Snimci monitoringa zabilježili su i parenje odraslih dabrova, što budi nadu da bi kasnije ove godine mogli dobiti potomstvo na ovoj lokaciji.
"Veoma je rijetko zabilježiti snimak parenja dabrova, pa je to privuklo veliko interesovanje. Ali za nas je najvažnije to što je ovo jasan znak da su se dobro prilagodili novom domu. Naš program monitoringa, uz pomoć posvećenih volontera i kamera, obavještava nas o zdravlju i dobrobiti dabrova", rekla je Džen Krisford.
Ovaj licencirani par takođe dijeli jezero sa drugim parom koji je stigao bez pomoći prije državnog programa. Taj par je izgradio dva staništa na suprotnim stranama jezera i uspješno odgajio tri mladunca.
Otpornost na klimatske promjene i buduća politika
Dabrovi su nestali sa kopnenog dijela Velike Britanije u 16. vijeku, nakon vijekova lova zbog krzna, mesa i kastorijuma. Njihov povratak sada predstavlja važan dio napora za prirodno upravljanje poplavama koje podržavaju ekološke organizacije širom Ujedinjenog Kraljevstva.
Brane od dabrova djeluju kao prirodni filteri. one zadržavaju sediment, usporavaju vodu tokom jakih kiša, smanjuju rizik od poplava nizvodno i skladište vodu tokom ljetnjih suša. Ben Makarti, šef za zaštitu prirode u organizaciji "National Trust", izjavio je da bi projekat u Dorsetu mogao imati širi značaj za zvanične politike.
"Transformacija koja je već u toku je izuzetna i pokazuje ključnu ulogu koju priroda može odigrati u rješavanju ekoloških pritisaka sa kojima se suočavamo", rekao je Ben Makarti i dodao:
"Ova reintrodukcija pokazuje kako pozitivna politička akcija može dovesti do opipljivog ekološkog oporavka u veoma kratkom vremenskom periodu. Preslikavanje ovakvih rješenja zasnovanih na prirodi od ključne je važnosti ako Vlada želi da ispuni svoje obećanje da će do 2030. godine 30% zemljišta učiniti pogodnim za prirodu", zaključio je Ben Makarti.
Nakon uspjeha u Stadlendu i kasnijih licenciranih puštanja na imanju Holnikot u Eksmuru, "National Trust" planira da sprovede dodatna puštanja širom Nacionalnog rezervata prirode "Purbek Hids" kasnije u jesen, proširujući napore za obnovu prirodnih močvarnih staništa i poboljšanje otpornosti lokalnih ekosistema.