Naučnici u Juti pronašli su genijalan način da spasu rijeke koje presušuju. U pomoć su pozvali dabrove koji su gradnjom brana potpuno oživjeli ekosisteme i vratili biljni i životinjski svijet.
Nije lako biti rijeka u pustinji čak ni pod najboljim okolnostima. Ekosistem postoji u vrlo osjetljivoj ravnoteži, što omogućava izvorima vode da opstanu u teškim uslovima. Rijeke u inače izuzetno suvim područjima su vitalne za opstanak jedinstvenog biljnog i životinjskog svijeta, poljoprivrede, pa čak i turizma, jer obezbjeđuju svježu pijaću vodu ljudima koji žive u blizini.
Međutim, problemi koje je izazvao čovjek, poput klimatskih promjena, prekomjerne poljoprivrede i zagađenja, učinili su ovaj važan posao još težim u nekim područjima. Rijeke u Juti i Koloradu jedva preživljavaju izuzetno oštru sezonu suše. Kada korita postanu previše suva, ribe i druga vodena stvorenja uginu, a rizik od šumskih požara dramatično se povećava. Prije otprilike šest godina, jedan tim istraživača imao je fascinantnu ideju kako da obnovi zdravlje nekih od najugroženijih rijeka u Juti: da dovedu dabrove, o čemu je pisao BBC.
Godine 2019, studentkinja master studija Ema Doden i tim istraživača sa Državnog univerziteta Jute započeli su projekat "translokacije" kako bi raseljene dabrove doveli u područja poput rijeke Prajs (Price) u Juti, u nadi da će je vratiti u život, prenio je Salt Lake Tribune.
Zašto baš dabrovi?
Jednostavno rečeno, dabrove brane ograničavaju protok vode u nekim dijelovima rijeke, stvarajući bare i močvare. U područjima pogođenim sušom, ribe i druge divlje životinje mogu se skloniti u bare dok ostatak rijeke presuši, te tako izbjeći opasnost dok ponovo ne padne kiša.
Kada su dabrovi prisutni u slivu, koristi za prirodu su nevjerovatne:
- Bolji kvalitet vode
- Zdravije populacije riba
- Bolja dostupnost hranljivih materija
- Rjeđi i manje razorni šumski požari
Zbog svega ovoga dabrovi su zaslužili titulu "ključne vrste", kao i bilo koja druga životinja koja ima nesrazmjerno veliki pozitivni uticaj na ekosistem oko sebe.
Kako je selidba dabrova funkcionisala?
Doden i njen tim preselili su dabrove koji su uhvaćeni ili uklonjeni iz svojih prvobitnih staništa jer su smatrani "smetnjom", ometali su infrastrukturu ili su se suočavali sa opasnošću. Nakon kratkog perioda karantina, dabrovi su pušteni u rijeku Prajs.
Uprkos najvećim naporima istraživačkog tima, nisu svi preseljeni dabrovi preživjeli ili ostali na tom mjestu tokom godina. Neki imaju problema sa prilagođavanjem novom domu, pa uginu ili ih ubiju predatori, dok drugi jednostavno odu sami od sebe.
Ipak, od 2019. godine dovoljno njih je ostalo i izgradilo brane, tako da je tim počeo da uviđa rezultate svojih napora. Slični projekti sa dabrovima odvijaju se širom države posljednjih godina.
Šest godina kasnije
Vodostaj u rijeci je danas najzdraviji u posljednjih nekoliko godina. Ribe ponovo plivaju u velikom broju, a stanovnici Jute su presrećni zbog rezultata eksperimenta.
Prema kolumni objavljenoj početkom 2025. godine u listu Salt Lake Tribune (dakle, šest godina nakon početka projekta), revitalizacija rijeke Prajs pomogla je u spasavanju jednog grada u Juti.
"Prajs, pritoka rijeke Kolorado, teče kroz centar grada Helper", napisali su autori kolumne Lenis Peterman i Džordan Nilson. "Toplog dana vjerovatno ćete naći rijeku punu turista i lokalnog stanovništva koji voze kajak, spuštaju se na gumama i pecaju duž njenih obala. Prije deset godina bilo je teško zamisliti da je ovakav prizor – i uspješna ekonomija zasnovana na rekreaciji koja dolazi sa njim – uopšte moguć."
Naravno, nisu zaslužni isključivo dabrovi. Druga savezna ulaganja u prečišćavanje vode pomogla su u uklanjanju otpada, rušenju starih i neispravnih brana, kao i uvođenju strožih propisa o poljoprivrednoj ispaši u tom području, koja je do tada uništavala vitalni biljni svijet.
Ipak, stručnjaci znaju da su dabrovi i njihov nevjerovatan inženjerski rad pravi MVP (najkorisniji akteri) ovog poduhvata.
Vrijeme je za novu branu
U drugim rijekama u tom području koje presušuju i bore se sa ekološkim problemima, istraživači dovode dabrove, pa čak i grade vještačke brane. Nadaju se da će ove marljive životinje preuzeti posao kako rijeke budu postajale zdravije.
Rijeka San Rafael u Juti, koja je u lošem stanju, glavni je kandidat za sličan projekat. U jednom njenom dijelu, prirodna poplava podstakla je mnoštvo dabrova da se vrate u to područje, a "priobalno stanište duž tog dijela povećalo se za 230% i imalo je najraznolikije obrasce toka od bilo kog dijela rijeke", navodi stanica KUER.
Teško je povjerovati da su dabrovi skoro izumrli tokom vrhunca industrije lova na krzno, kao i da su dugo stradali jer su smatrani smetnjom i štetočinama. Sada konačno dobijaju poštovanje koje zaslužuju kao inženjerska čuda, a njihove populacije su se oporavile zahvaljujući programima očuvanja i boljem odnosu javnosti prema njima.
(N1/MONDO)
