Zdravlje

Na policama ga ima sve više: Nutricionista otkriva da li su zdrava BILJNA mlijeka

Autor Marija Ivetić

U ponudi sve češće viđamo biljna mlijeka koja mahom sadrže vještačke zaslađivače, a o tome koliko su zapravo zdrava i koje mlijeko se najviše preporučuje, govori Milka Raičević.

Izvor: Youtube/koreni tv/screenshot/shutterstock

Poslednjih meseci u domaćim marketima nailazimo na slabiji izbor dugotrajnog mlijeka, ali zato ostalih vrsti mlijeka ne manjka i pred potrošačima nije nimalo lak izbor. Kozije mlijeko, ovseno, pirinčano, mlijeko od pistaća, lješnika, kokosovo, bademovo, izbor je popriličan, a kada su u pitanju kiselomlečni napici i tu je u ponudi široki dijapazon.

Ipak, cijena pojedinih mleka prilično je visoka, a koje od njih je zapravo najzdravije otkriva  Milka Raičević, dijetetičar-nutricionista.

“Baš kao što jedemo razne vrste hljeba, trebalo bi da konzumiramo i različite vrste mlijeka. Generalno, najzdravije je magareće mlijeko koje je i nasjkuplje, ali kada je u pitanju kravlje mlijeko i procenat mlečne masti, za djecu bih preporučila mlijeko sa 2,8 ili 3,2 procenata mliječne masti imajući u vidu da je njima potrebno mnogo više masti nego odraslom čovjeku. S druge strane, u kasnijem periodu rasta i razvoja, pogotovo kada su u pitanju odrasle osobe, trebalo bi uzimati mlijeko sa manjim procentom mlečne masti jer te masnoće iz mleka organizam treba da svari. Mlijeko je teško varljivo, ono je nekom majka, nekom maćeha“, kaže nutricionista čija su preporuka na prvom mjestu kiselomliječni proizvodi koji obiluju probiotskim kulturama.

Izvor: Printscreen/Youtube/Koreni TV

Međutim, kako Raičević tvrdi, nećete pogriješiti ako uzmete punomasno mlijeka jer kod mlijeka sa manjim procentom mlečne masti, da biste nešto oduzeli, morate dodati nešto drugo radi poboljšanja ukusa.

„Ne bojim se masnoće iz mleka jer se holesterol ne dobija od mlečne masti, što je ujedno i najveća zabluda, već usljed insulinskog poremećaja“, naglašava stručnjak za ishranu i apeluje da ipak neka mjera kada je u pitanju unos mlijeka mora da se zna.

„Jedna čaša kiselog mleka, jedna čaša slatkog, eventualno dve, su sasvim dovoljne. Ukoliko se mlečni proizvodi konzumiraju u noćnim satima, u tom slučaju je najbolje unijeti neki kiselomlečni proizvod jer ćete lakše zaspati i organizam će imati manje opterećenje“, kaže Raičević.

Mijenjajte proizvođače

Preporučuje i da konzumiramo mliječne proizvode od različitih proizvođača mlijeka jer svaki od njih ima zastupljeni određenu probiotsku kulturu.

„Jako je bitno da se ne vežemo samo za jednu probiotsku kulturu, već unosimo razne probiotske kulture koje će omogućiti da se sloj bakterija u debelom i tankom crijevu rasporedi na pravi način i podigne nam imunitet. Moja preporuka je na prvom mjestu kefir jer posjeduje jedinstvenu kulturu“, navodi Raičević dodajući da se u marketima sada mogu naći mlijeka i mliječni proizvodi koji imaju određene formule i namenjeni su tačno određenoj grupaciji.

Nutricionista zato ističe da pre kupovine uvek treba pročitati sadržaj na pakovanju.

Kuvajte mlijeko prije upotrebe

Naša sagovornica navodi da nije toliko važno da li konzumiramo svježe ili dugotrajno mlijeko, s tim što sveže treba iskoristi istog dana, a kod dugotrajnog je naznačen rok upotrebe. Ipak, kako savjetuje, prije upotrebe bi bilo dobro da se mlijeko skuva.

Izvor: Shutterstock

Da li su biljna mlijeka zdrava?

Biljna mlijeka su zapravo vodeni ekstrakti žitarica koji služe kao zamjena za mleko životinjskog porijekla, a nastali su kao odgovor na potražnju velikog dijela populacije koja je razvila intoleranciju na kravlje mlijeko. Takođe, koriste ih i oni koji žele da izbjegnu ili smanje unos namirnica životinjskog porijekla, te su posebno popularna u vrjeme posta.

„Biljna mlijeka su mnogo lakše varljiva, ali mi nemamo toliko naviku da ih konzumiramo. Recimo Kinezi ne piju kravlje mlijeko jer nemaju enzime za njegovo varenje i zbog toga su biljna mlijeka u velikoj mjeri namijenjena njihovom tržištu, mada i oni konzumiraju kiselomliječne proizvode, što implicira da njih svi možemo da svarimo“, kaže Raičević napominjući da je od svih biljnih mlijeka najidealnije ovseno mlijeko koje se svrstava u kategoriju majčinog mlijeka jer je jedino mleko koje nema nikakve nusprobleme kada je u pitanju njegovo uvođenje u ishranu.

„Ipak, kod nas su češće u upotrebi bademovo i kokosovo mleko koje ima sastav ljudske plazme i dobro je za djecu, sportiste i trudnice, dok bademovo mlijeko na prvom mjestu čuva kosti i daje im jačinu. Tu je i sojino mlijeko, ali pre kupovine bi trebalo provjeriti da li je iz organskog uzgoja“, savjetuje naša sagovornica koja smatra da je najidealnije varijanta da sami pravite svoje biljno mlijeko umjesto da ih kupujete jer mahom sadrže vještačke zaslađivače i boje.

(MONDO)

Tagovi