Kako i zbog čega nastaje sindrom nervoznih crijeva otkriva doktor Srđan Marković.
Sindrom nervoznih crijeva čest najčešći je poremećaj sistema za varenje koji još zovu i bolest savremenog doba. Nije ni čudo kada na njen nastanak utiče sve brži i nezdravi način života. Doktor Srđan Marković, gastroenterolog za RTS naglasio je da je riječ o starom izrazu „nervozna crijeva“, koji upućuje na funkcionalne poremećaje i poremećaje funkcije crijeva.
"To je medicinski izraz - sindrom iritabilnog kolona, odnosno sindrom nervoznih crijeva. Čest stres, nepravilan način ishrane kao jedan, da kažem, od inicijalnih faktora za ovu pojavu, kao neki konstantni simptom ove pojave jeste taj bol u trbuhu koji često može da natjera čovjeka da ode kod ljekara, da se bol u trbuhu ispita, a da se kao finalna dijagnoza dobije sindrom nervoznih crijeva", ističe doktor.
U simptome, osim karakterističnog bola u stomaku tipa grčeva koji prate poremećaje pri pražnjenju.
"Pacijenti mogu da imaju i proliv, mogu da imaju i zatvor, ima više tipova sindroma nervoznog crijeva. Mogu biti blaži oblici, mogu biti teži oblici, mogu definitivno da budu nešto što ograničava kvalitet života pacijentima. Nekad može da bude u smislu da ograničava čovjeka da ode na posao. I definitivno postoje teže forme, gdje je bol u trbuhu, dijareja, gdje vi morate da gađate terapijski taj dominantni simptom. Ako je bol dominantni simptom, vi ćete dati lijek koji može da ublaži taj bol. Ukoliko je dijareja osnovni simptom, definitivno gađate taj simptom. Postoji algoritam koji je dobro ustanovljen i kako se ova pojava liječi", objašnjava doktor Marković i dodaje da nekada u terapiji pacijenata mora da se uključe i psihoterapeut i nutricionista.
"Stres kome smo svi na neki način izloženi, način ishrane, kad čovjek jednom dnevno ima obrok koji je obilniji, dovodi do distenzije, do nadutosti, u većoj mjeri to što nema čovjek tri obroka dnevno, dvije užine. Treba da krenemo od sebe, kako živimo i kako se hranimo, to je na prvom mjestu. Na drugom mjestu jeste genetika, na trećem mjestu jeste odrastanje, psihološki momenti u životu, ljudi koji imaju osjetljiviji gastrointestinalni trakt i osjetljiviji stomak", dodao je.
Ipak, doktor Marković kaže da hrana ipak nije jedini faktor rizika:
"U crijevu ima deset na četrnaesti bakterija, crijevo je ogromno, ima ogromnu površinu. Negdje u tim crijevnim resicama, kad krenete od želuca, tankog creva do debelog crijeva, gde prosto imate i veliki broj bakterija, i veliku apsorptivnu površinu gdje se prosto zakači neki mikroorganizam koji nije baš dobar, a imate uvijek borbu dobrih i loših bakterija i dobro znamo i za mnoge probiotske dobre kulture koje da pomognu u očuvanju digestivnog zdravlja."
Dodaje da je kod sindroma nervoznog crijeva prvi terapijski momenat - dijetetski režim i eliminacija hrane koja pravi problem i savjetuje da dan treba započeti prvo bez stresa, a potom i nekim laganim obrokom koji prija. Takođe, važno je da se prilikom prvih simptoma obratite svom ljekaru kako bi mogao da vam prepiše adekvatnu terapiju.
(MONDO/RTS)