Da li znate kako deluje valerijana, najviše proučavana biljka za poremećaje spavanja? Otkrila je Jasna Anđelković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Spavanje je fiziološka ljudska potreba, baš kao i glad ili žeđ. Koliko je važno, govori činjenica da mnogo ljudi često ni ne shvata da je razlog njihovog lošeg zdravlja neadekvatan san. Često kažu "Trenutno sam pod velikim stresom", "Umoran sam", "Imam bezbroj obaveza ovih dana"... Nedostatak sna može da poveća rizik od nastanka bolesti poput gojaznosti, depresije, dijabetesa, srčanog i moždanog udara. Tokom sna proizvode se neurotransmiteri - specijalne hemikalije koje poput provodnika teraju naše tijelo da radi skladno, kao sat. Zbog toga je imunološkom sistemu san zaista potreban.
Koliko nam je sna potrebno, pitanje je koje se često postavlja stručnjacima. Odraslima, u dobi od 18 do 60 godina, savjetuje se da redovno spavaju 7 ili više sati tokom noći. Nažalost, ubrzani tempo života uticao je na to da mnogi ne ispune preporučenu satnicu. U prilog tome govori činjenica da čak šestoro od desetoro srednjoškolaca ne spava ni osam sati. Tada mogu da se jave poremećaji spavanja koji uključuju probleme sa uspavljivanjem ili spavanjem, prerano ili prekasno buđenje i probleme sa lošim kvalitetom sna.
Prema riječima Jasne Anđelković, farmaceutkinje Farmaceutske komore Srbije, nesanica je postala problem javnog zdravlja i najčešći poremaćaj spavanja. Ona je otkrila da je veća prevalencija nesanice primjećena kod žena, starijih osoba od 60 godina i pacijenata sa psihijatrijskim poremećajima. "Pacijenti nam se obraćaju zbog nesanice, navodeći hronično nezadovoljstvo kvantitetom ili kvalitetom sna koje je povezano sa poteškoćama u uspavljivanju, čestim noćnim buđenjima sa poteškoćama u povratku u san i buđenjem ranije ujutru nego što se želi, što dovodi do problema dnevnog funkcionisanja, kao što su dnevna pospanost i poremećaji raspoloženja", rekla je farmaceutkinja i otkrila koji faktori mogu da izazovu neravnotežu u spavanju.
To su način način života, okruženje, anksioznost, dijabetes, hronični bol, uvećanje prostate, astma i bolesti želuca. "Nesanicu karakteriše otežano uspavljivanje, a to znači da traje duže od 30 minuta, često buđenje u toku noći, prerano jutarnje buđenje, loš kvalitet spavanja, osjećaj umora i bezvoljnosti nakon buđenja. Prema dužini trajanja može da bude prolazna (do sedam dana i može da bude posljedica putovanja sa promenom vremenskih zona, promene ležaja, prisustva buke), kratkotrajna (jedna do tri nedjelje kao posljedica stresne situacije, gubitka dragih osoba, preispitivanje sopstvenih grešaka, zabrinutosti budućim događajima, prisećanje na neprijatne događaje) i hronična (duže od mjesec dana koje su najčešće udružene sa hroničnim bolestima, mentalnim poremećajima, hroničnim bolom", rekla je mag. farm. spec. Jasna Anđelković.
Kada treba otići kod ljekara zbog nesanice?
Ukoliko nesanica traje duže od četiri nedjelje, potrebno je obratiti se lejkaru. Dva ključna pitanja, objasnila je farmaceutkinja, koja se upoređuju sa normalnim obrascima spavanja pacijenta, glase: "Koliko vam je potrebno da zaspite?" i "Koliko sati spavate?". Prvi korak ka rješenju problema jeste primena higijene spavanja i kontrole stimulansa. Evo šta to znači:
"Higijena spavanja uključuje preporuku raznih promjena u ponašanju i životnoj sredini kako bi se omogućio kvalitetniji san. Primeri uključuju održavanje redovnog rasporeda spavanja, izbjegavanje alkohola i nikotina pred spavanje, izbegavanje kofeina posle podneva, izbjegavanje dnevnih dremki, izbjegavanje teških obroka pred spavanje i prilagođavanje okruženja za spavanje kako bi se smanjili stimulansi", objasnila je farmaceutkinja i dodala:
"Kontrola stimulansa ima za cilj da pomogne pacijentu da ponovo poveže spavaću sobu i krevet sa spavanjem. Pacijentima treba savjetovati da ne idu u krevet dok ne postanu pospani, da koriste krevet prvenstveno za spavanje, da izbegavaju čitanje, gledanje televizije ili korišćenje telefona dok su u krevetu, da napuste spavaću sobu ako ne mogu da zaspu duže od 20 minuta i da održavaju fiksno vrijeme buđenja ujutru. San je u velikoj mjeri povezan sa lučenjem melatonina prirodnog hormona koji proizvodi epifiza i igra glavnu ulogu u održavanju smjene budnosti i spavanja", istakla je Anđelković.
Šta pomaže kod nesanice?
Melatonin može da se pronađe u apotekama kao dodatak ishrani. Ipak, farmaceutkinja je objasnila značaj valerijane, najviše proučavane biljke za poremećaje spavanja, koja se više od 2.000 godina koristi za nesanicu, nervne nemire i stres. "Ponovljenom primenom, najmanje dvonedeljnom upotrebom, valerijana proizvodi blagi efekat izazivanja sna, smanjujući vrijeme do početka spavanja, promovišući održavanje sna i potencijalno poboljšavajući kvalitet sna. Retki neželjeni efekti uključuju gastrointestinalne smetnje, kontaktne alergije, glavobolju, nemiran san i midrijazu", rekla je farmaceutkinja i dodala:
"Iako u apotekama imamo dosta preparata koji se izdaju bez recepta kod nesanice i poremećaja spavanja, moramo da napomenemo da oni mogu da budu efikasni kod povremene nesanice, ali nisu izbor za hroničnu nesanicu. Takođe, lijekovi kao što su antidepresivi, kardiovaskularni lekovi, oralni kontraceptivi, antiepileptici i drugi, koje često imaju naročito stariji pacijenti, potencijalno mogu da imaju negativan uticaj na san", savjetovala je Jasna Anđelković.
(MONDO)