Novo istraživanje baca svjetlo na ulogu ishrane u dugovječnosti starijih osoba. Da li meso može da pomogne ljudima da dožive stotu?
Naučnici već godinama pokušavaju da odgonetnu tajnu dugovječnosti. Među brojnim faktorima koji bi mogli da doprinesu dubokoj starosti, posebna pažnja posvećuje se ishrani. Najnoviji rezultati, objavljeni u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, ukazuju na to da način ishrane može da ima veći značaj nego što se ranije mislilo.
U okviru projekta Chinese Longitudinal Healthy Longevity Survey, istraživači su pratili 5.203 stanovnika Kine starija od 80 godina. Cilj je bio da utvrde ko će od njih doživjeti stoti rođendan i kakav uticaj na to ima svakodnevna ishrana.
Prije nego što saznate šta su pokazali rezultati, molimo vas da glasate u MONDO anketi:
Stručnjaci su analizirali način ishrane 1.459 stogodišnjaka i 3.744 starije osobe koje su preminule prije nego što su napunile 100 godina. Ispitanici su podijeljeni u grupe prema načinu ishrane, na mesojede i vegetarijance. Među vegetarijancima su dodatno izdvojeni vegani, lakto-ovo vegetarijanci i osobe koje jedu ribu.
Da li su vegetarijanci u nepovoljnijem položaju?
Rezultati bi mnoge mogli da iznenade. Pokazalo se da su vegetarijanci imali 19 odsto manje šanse da dožive 100 godina u poređenju sa osobama koje su konzumirale namirnice životinjskog porijekla. Kod vegana je ta razlika iznosila čak 29 odsto.
Zanimljivo je da takva povezanost nije zabilježena kod starijih osoba koje su jele ribu niti kod onih koje su se pridržavale lakto-ovo vegetarijanske ishrane, koja uključuje jaja i mliječne proizvode.
Tjelesna masa kao jedan od ključnih faktora
Ova povezanost bila je naročito izražena kod starijih osoba koje su bile neuhranjene, odnosno imale indeks tjelesne mase manji od 18,5. Kod njih je vegetarijanska ishrana bila povezana sa još manjom vjerovatnoćom da će doživjeti stotu godinu. Kod osoba sa odgovarajućom tjelesnom masom, odnosno indeksom tjelesne mase iznad 18,5, takav efekat nije uočen.
Prema mišljenju autora istraživanja, kod ljudi starijih od 80 godina od presudnog značaja postaje unošenje dovoljne količine energije i hranjivih materija. Starije osobe posebno su izložene gubitku mišićne mase, neuhranjenosti i slabljenju kostiju. Zbog toga bi njihova ishrana trebalo da bude bogata proteinima, željezom, kalcijumom i vitaminima B12 i D.
Da li su životinjski izvori proteina tajna dugovečnosti?
Namirnice životinjskog porijekla, poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda, olakšavaju zadovoljavanje potreba organizma za kvalitetnim proteinima, vitaminima i mineralima.
Američko udruženje za srce preporučuje redovno konzumiranje ribe, naročito lososa i pastrmke, koji predstavljaju vrijedne izvore omega-3 masnih kiselina.
Živinsko meso takođe sadrži kvalitetne proteine, kao i značajne količine željeza i cinka. Posebno se preporučuju nemasni dijelovi piletine i ćuretine, jer sadrže manje zasićenih masti od većine vrsta crvenog mesa.
(MONDO)