Ljudsko srce pokazalo je da može da se prilagodi i uslovima koji se drastično razlikuju od onih na Zemlji.
Koliko zapravo može da izdrži ljudsko srce? Naučnici već dugo pokušavaju da odgovore na ovo pitanje, posebno kada je riječ o dugotrajnim svemirskim misijama. Boravak van orbite Zemlje predstavlja veliki izazov za ljudski organizam, a jedan od glavnih razloga je promjena gravitacije, koja utiče na cirkulaciju krvi, mišiće i rad srca.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Circulation, daje odgovore.
Šta se dešava sa srcem kada napustimo Zemlju?
Istraživači sa Univerziteta Severozapadni i Jugozapadni medicinski centar Jute i sa Univerziteta Hjuston za zdravlje, pratili su 13 astronauta koji su proveli približno šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Njihovo tijelo tokom tog podviga u svemiru, nije se suprotstavljalo gravitaciji na isti način kao na Zemlji. Krv se drugačije raspoređivala u organizmu, dok su se srce i mišići postepeno oslobađali dijela opterećenja na koje su navikli.
Zbog toga je nakon dužeg boravka u bestežinskom stanju došlo do smanjenja srčane i mišićne mase, kao i do promena u količini krvi koju srce izbacuje pri svakom otkucaju. Tokom prve dvije nedjelje zabilježeno je smanjenje volumena srca krvlju, odnosno količine krvi koju ovaj mišić ispumpa jednim otkucajem.
Međutim, te promjene nisu ostale trajne. Kako je vrijeme prolazilo, kardiovaskularni sistem astronauta postepeno se prilagođavao novim uslovima, a pojedini pokazatelji rada srca približili su se vrednostima zabilježenim prije leta.
Zašto je važna gravitacija na Marsu?
Buduće misije predviđaju putovanje ljudi na Mars, koji ima približno 38 odsto Zemljine gravitacije. To znači da je gravitacija na ovoj planeti znatno slabija nego na Zemlji, ali ipak postoji i utiče na kretanje krvi kroz organizam.
Da bi ispitali efekte, naučnici su nakon povratka astronauta na Zemlju sproveli test koji je simulirao neke od cirkulatornih efekata Marsove gravitacije.
Astronauti su postavljani u položaj nagnut za 22 stepena u odnosu na ležeći položaj, čime se podsticalo pomjeranje krvi ka donjem dijelu tijela. Na taj način istraživači su mogli da procijene kako će se srce ponašati u uslovima koji podsjećaju na slabiju gravitaciju.
Nakon približno šest mjeseci provedenih u svemiru, srce astronauta, pod ovim simuliranim uslovima funkcionisalo je slično kao kada su prije misije stajali uspravno na Zemlji.
Da li to znači da je ljudsko srce izdržljivije nego što mislimo?
Rezultati istraživanja jesu ohrabrujući, ali naučnici upozoravaju da ih treba tumačiti u okviru ograničenja.
U istraživanju je učestvovalo samo 13 astronauta, a test gravitacije na Marsu izveden je na Zemlji. Zbog toga se nalazi ne mogu automatski primijeniti na sve ljude, niti garantuju da će buduće misije na Mars proći bez problema po kardiovaskularni sistem astronauta.
Ipak, studija pruža važne podatke o sposobnosti srca da se prilagodi izmenjenim uslovima i pomaže naučnicima da bolje razumiju kako da zaštite zdravlje astronauta tokom dugotrajnih svemirskih putovanja. Ali ako iz ove priče treba izdvojiti jednu pouku koja važi i za one koji ne planiraju odlazak na Mars, onda je to da srce najbolje funkcioniše kada mu redovno dajemo razlog da bude snažno - vježbanjem.
(Eupravo zato/Sciencedaily)