Bilo koji neuobičajeni simptomi ili osjećaji oko srca u prvi mah nas obično uplaše. Međutim, ukoliko ležite u krevetu i osjetite da vam srce kuca prebrzo ili da preskače otkucaje, to ne znači uvijek da se dešava nešto ozbiljno.
Štaviše, postoji niz uobičajenih uzroka ubrzanog rada srca tokom noći, od kojih mnogi nisu razlog za zabrinutost.
„Ubrzan rad srca – poznat i kao palpitatacije – može se manifestovati kao lepršanje, sžno lupanje, preskakanje otkucaja ili brz, nepravilan ritam“, objašnjava dr Lu Čen, kardiolog specijalista za poremećaje srčanog ritma. „Ove senzacije se često čine primjetnijim noću, posebno kada ležite u tišini i svjesniji ste svog tijela. U određenim položajima – poput ležanja na lijevom boku ili stomaku – takođe nam se čini da otkucaji srca djeluju naglašenije", navodi dr Čen.
Pored pomenutih senzacija, postoje i drugi znaci koje možete osjetiti ako vam srce počne ubrzano da kuca. „Može se desiti da osjetite nelagodnost u grudima, nedostatak daha, vrtoglavicu ili anksioznost, uz osjećaj da vam srce ‘iskače iz grudi’“, ističe dr Kevin Keder, intervencioni kardiolog.
Šta tačno uzrokuje ubrzani rad srca? Ovo su glavni uzroci koje treba znati.
Svakodnevni faktori
Za početak, ubrzan rad srca može biti uzrokovan nečim što tehnički nema nikakve veze sa vašim kardiovaskularnim sistemom. „Uobičajeni uzroci uključuju stres ili anksioznost, alkohol, unos kofeina u kasnijim časovima dana i dehidrataciju“, navodi dr Keder. Dr Čen ovoj listi dodaje i žgaravicu.
Lijekovi
Određeni lijekovi mogu izazvati lupanje srca, napominje dr Keder. Prema podacima Američkog udruženja za srce, u ove lijekove spadaju preparati koji se koriste za liječenje aritmija (abnormalnih srčanih ritmova) i visokog krvnog pritiska, kao i pojedini antidepresivi. I tu nije kraj spisku.
Apneja u snu
Ukoliko vam je dijagnostikovan poremećaj spavanja poput apneje, to može da pokrene ubrzan rad srca, kaže dr Čen. Apneja u snu može da snizi nivo kiseonika i optereti srce, objašnjava on, što može voditi ka nepravilnim ritmovima i povećati rizik od razvoja atrijalne fibrilacije, čestog poremećaja srčanog ritma. Poremećaji srčanog ritma poput atrijalne fibrilacije takođe mogu doprinijeti osjećaju da vam srce ubrzano kuca noću, dodaje dr Keder.
Hormonalne promjene
„Hormonalne promjene, uključujući menopauzu, takođe mogu doprinijeti ubrzanom radu srca“, kaže dr Keder. Prema podacima Endokrinološkog društva, broj otkucaja srca može da se poveća za osam do 16 otkucaja u minuti tokom talasa vrućine (valunga), pa tada ostaje bez daha a da niste ni ustali iz kreveta.
Iako svi ovi faktori mogu doprinijeti osjećaju ubrzanog rada srca noću, oni nisu rezervisani samo za noćne sate. „Većina ovih faktora nije ograničena na noć“, naglašava dr Keder. „Kofein, dehidratacija, anksioznost, određeni lijekovi i abnormalni srčani ritmovi mogu izazvati palpitacije u bilo koje vreme. Razlika je u tome što je noć period kada ljudi to najčešće primjete jer se nalaze u stanju mirovanja.“
Šta učiniti ako srce počne ubrzano da kuca
Ako povremeno osjetite ubrzan rad srca noću, nema razloga za paniku. „Većina epizoda ubrzanog rada srca je bezopasna, ali određene simptome ne treba ignorisati“, poručuje dr Čen. Ukoliko se ove epizode javljaju rijetko i prolaze same od sebe, dr Keder sugeriše da se prisjetite šta ste radili i kako ste se osjećali te večeri. „Razmislite da li ste bili dehidrirani, unijeli kofein ili alkohol, ili bili izloženi neuobičajenom stresu“, kaže on. „Ako se to ponavlja, vrijedi razgovarati sa svojim ljekarom, koji vam može preporučiti testiranja poput elektrokardiograma ili nošenja holter monitora.“
Međutim, ukoliko vaši napadi lupanja srca postanu učestali, traju duže od nekoliko minuta, probude vas iz sna ili su praćeni simptomima poput vrtoglavice, kratkoće daha, bola u grudima ili nesvjestice, važno je da se odmah obratite svom ljekaru. „Ovo bi moglo da ukazuje na smanjen dotok krvi u mozak ili na ozbiljnije srčano oboljenje“, upozorava dr Čen. „Rana procjena može pomoći da se utvrdi da li je uzrok bezopasan – ili zahtjeva liječenje.“
(Mondo)