Zvijezde i tračevi

Stručnjaci o veganki koja je umrla od iscrpljenosti: Prvo smršate, onda KOLAPS

Autor Vesna Kerkez

Šta stručnjaci kažu o ishrani preminule veganske influenserke?

Izvor: Instagram/screenshot/rawveganfoodchef

Žana Samsonova (40) bila je godinama na veganskoj ishrani, a vijest da je preminula zbog iscrpljenosti obišla je svijet. Hranila se isključivo sirovom hranom koja se sastojala od "voća, klica suncokretovog semena, voćnih smutija i sokova". Jedna prijateljica je tvrdila da je posljednjih sedam godina jela samo durijan, šiljasto voće poznato po svom oštrom mirisu. Na društvenim mrežama je objavljivala fotografije i snimke salata, kolača i veganskih hamburgera. U jednoj od posljednjih objava, objavljenoj 7. juna, izrazila je uzbuđenje zbog sezone voća na Tajlandu i rekla da je "vrijeme za gojenje".

Žanina smrt ponovo je aktuelizovala pitanja o frutarijanstvu - frutarijanci su ljudi koji se hrane samo voćem. Dijeta koja isključuje čitave grupe hrane postala je popularnija u posljednjih nekoliko godina, čemu su doprinijele poznate ličnosti i ogroman broj snimaka i postova na društvenim mrežama ljudi koji veličaju ovaj način ishrane.

Nije precizirano koliko voća treba pojesti, ali često citirano "pravilo" je da između 55 i 75 procenata ishrane treba da se sastoji pretežno od sirovog voća, a neki ljudi to dopunjuju orašastim plodovima, sjemenkama i žitaricama. Zagovornici trenda tvrde da pomaže u varenju i hidrataciji, poboljšava kogniciju, pa čak može da vam da više energije ili da "detoksikuje" vaše tijelo.

Poznato je da je Stiv Džobs neko vrijeme bio frutarijanac i tvrdio da je to podstaklo njegovu kreativnost. U pokušaju da ga u tome isprati, pripremajući se za ulogu Džobsa u biografskom filmu, glumac Ešton Kučer pokušao je da jede samo voće mjesec dana. Ali Kučer je zbog toga završio u bolnici. Iako je voće nesumnjivo hranljivo, ono ne daje telu sve što mu je potrebno.

Niskokalorična dijeta koja se sastoji od pretežno sirovog voća u početku će dovesti do gubitka težine, ali konzumiranje manje kalorija nego što vam je potrebno na duži rok, znači da tijelo razgrađuje sopstveno mišićno tkivo da bi ga koristilo za gorivo. Voću takođe nedostaje proteina i njihov nedostatak će uticati na zarastanje rana, nervnu signalizaciju i varenje.

Prema Britanskoj fondaciji za srce, odraslima je u prosjeku potrebno 0,75 g proteina po kilogramu tjelesne težine - oko 45 g za žene ili 55 g za muškarce u prosjeku. Nedostatak značajnih kalorija i masti, od kojih oboje nedostaje voću, takođe može uzrokovati suvu kožu, a kosa postati lomljiva i opadati, kaže Nacionalno udruženje za poremećaje u ishrani.

Neadekvatna ishrana takođe može da smanji broj određenih vrsta krvnih zrnaca, a može da izazove i pankreatitis, potencijalno opasnu upalu pankreasa, čiji simptomi uključuju bol, mučninu i povraćanje, piše Nova.rs. Dok se većina voća smatra zdravim, sa mnogim bogatim vitaminom C i beta-karotenom, ishrana koja se isključivo oslanja na voće imaće manjak gvožđa, kalcijuma, vitamina B - uključujući vitamin B12 - i D, cinka i omega-3 masnih kiselina, upozoravaju stručnjaci.

Nedostatak ovih hranljivih materija, posebno vitamina B, može dovesti do omekšavanja kostiju, medicinski poznatog kao osteomalacija, ili čak anemije gdje tijelo ne proizvodi dovoljno crvenih krvnih zrnaca. Sertifikovana registrovana dijetetičarka Lisa DeFazio rekla je: "Frutari često imaju nizak nivo vitamina B12, kalcijuma, vitamina D, joda i omega-3 masnih kiselina, što može dovesti do anemije, umora i slabog imunog sistema".

BONUS VIDEO:

(MONDO)