U borbi za nezavisnost od kineske proizvodnje i kao dio jedne od najvećih direktnih stranih investicija u SAD, TSMC će započeti izgradnju svog drugog postrojenja u Arizoni.
Bijela kuća i kompanija TSMC su objavili planove za izgradnju druge fabrike čipova u Arizoni, povećavajući ulaganje tajvanskog giganta sa inicijalnih 12 milijardi dolara na 40 milijardi dolara, što će u velikoj mjeri smanjiti oslanjanje SAD na uvoz poluprovodnika.
U paru sa prvom fabrikom, čija izgradnja je započeta prije 18 mjeseci, oba TSMC postrojenja će zajedno proizvoditi 600.000 vafera godišnje. "U obimu, ove dvije fabrike bi mogle da zadovolje cjelokupnu potražnju SAD za američkim čipovima kada budu završene", rekao je Roni Čaterdži iz Nacionalnog ekonomskog savjeta. "To je definicija otpornosti lanca snabdjevanja. Nećemo morati da se oslanjamo ni na koga drugog za proizvodnju čipova koji su nam potrebni".
Novonajavljena fabrika će proizvoditi najsavremenije čipove na proizvodnom procesu od 3 nm do 2026. godine, a ovo širenje označava jednu od najvećih direktnih stranih investicija u SAD, odnosno najveću u Arizoni. TSMC je takođe unaprijedio svoje prvobitne planove, pa će do 2024. godine u prvoj fabrici započeti proizvodnju 4-nanometarskih čipova umjesto 5-nanometarskih, a Apple i NVIDIA su među prvim kupcima.
Taiwan Semiconductor Manufacturing Co., Ltd. TSMC čipovi, poluprovodnici i čipsetovi.jpg
Ceremoniji je prisustvovao Tim Kuk, prvi čovjek kompanije Apple, ali i predsjednik SAD Džo Bajden, koji su pozdravili potez kompanije TSMC.
"Kada zastanete i razmislite o tome, nevjerovatno je šta tehnologija čipova može da postigne. Sada, zahvaljujući napornom radu tolikog broja ljudi, ovi čipovi mogu ponosno biti označeni da su proizvedeni u Americi", rekao je Tim Kuk.
"Ovi čipovi će pokretati iPhone i MacBook uređaje, kao što Tim Kuk može da potvrdi. Apple je morao da kupuje svoje napredne čipove iz inostranstva, a sada ćemo moći da zadovoljimo njihove potrebe snabdjevanja ovdje kod kuće", rekao je Džo Bajden.
Bajdenova administracija je u avgustu potpisala istorijski "Chips and Science" zakon, vrijedan 280 milijardi dolara ulaganja, koji uključuje i 52 milijarde dolara za pomoć domaćoj proizvodnji poluprovodnika. Ovaj zakon ima za cilj da podstakne proizvođače čipova da se okrenu domaćem tržištu i postanu nezavisni od kineske proizvodnje.