Vijesti

Mask počinje ugradnju čipova u mozak, traže se dobrovoljci

Autor Miloš B. Jovanović

Tehnologiju koja povezuje ljudski mozak i kompjuterski interfejs omogućava ljudima sa neurološkim oboljenjima da komuniciraju mislima i da kontrolišu različite uređaje

White lines and dots forming a white brain object on blue background. Horizontal composition with copy space. Innovation concept.
Izvor: Promo/Direct Neuro

Kompanija Neuralink Ilona Maska najavila je da počinje sa prihvatanjem aplikacija do ljudi voljnih da im njihov eksperimentalini N1 kompjuterski interfejs bude implantiran u mozak.

PRIME (skraćeno od Precise Robotically Implanted Brain-Computer Interface – srpski: Precizni robotički implantirani moždani kompjuterski interfejs) privukao je interesovanje zbog činjenice da je prvenstveno namijenjen ljudima sa kvadriplegijom (usljed oštećenja kičmene moždine), kao i obolelima od ALS-a (amiotrofične lateralne skleroze).

A da bi se neko odlučio za eksperimentalnu primjenu ove tehnologije moraće da ima najmanje 22 godine, kao i dosljednog i pouzdanog negovatelja.

Mask je 2022. godine najavio svoju namjeru da uređaj implatira u sopstveni mozak, ali je ipak malo vjerovatni da bi on sam mogao na bude među prvima koji će to uraditi.

Neuralink je nastao 2016. godine sa ciljem da razvija tehnologiju koja povezuje ljudski mozak i kompjuterski interfejs u sistem koji omogućava ljudima sa neurološkim oboljenjima da komuniciraju sa i da mogu da kontrolišu različite uređaje.

Tako bi, na primjer, osoba oboljela od paralize potencijalno mogla da koristi svoj pametni telefon tako što će zamisliti svoje pokrete rukom. Međutim, na duže staze, uvek ambiciozni Mask sugeriše da bi tehnologija čak mogla da unapredi ljudkim mozak "super kognicijom".

Neuralink sada želi da testira i evalura efikasnost i bezbjednost upotrebe PRIME-a, odnosno njegovog N1 implanta i R1 hirurškog robota, prenosi digitaltrends.

Kompanija, takođe, želi da procijeni početnu funkcionalnost svog moždanog kompjuterskog interfejsa (BCI – brain-computer interface) u omogućavanju oboljelima od paralize da kontrolišu različite uređaje putem svojih misli.

Primarni cilj BCI-ja je, kako kažu, da "omogući ljudima sposobnost da kontrolišu kursor ili tastaturu kompjutera služeći se samo svojim mislima".

I druge kompanije razvijaju slične kompjuterske tehnologije, pa je tako BrainGate uspeo da omogući čovjeku oboljelom od paralize da komunicira putem svojih misli pretvarajući svoj zamišljeni rukopis u tekst.