Snimamo na hiljade fotki, a ovo se nikada ne pitamo: Kako fotografije utiču na naše mentalno zdravlje?

Fotografija je čovjeku omogućila nov način da sačuva svoja sjećanja i da neke prizore iz života sačuva za budućnost. Pojava digitalne fotografije, manje kamere i njihova ugradnja u pametne telefone dovela je fotografiju na potpuno novi nivo.

Fotografisanje i čuvanje slika danas je jednostavnije, jeftinije i generalno dosta pristupačnije nego ikada prije. Sa druge strane, danas snimamo toliko fotografija i u tolikom broju ih "kačimo" na društvene mreže da je njihov kvantitet, u velikoj mjeri prevazišao sve ono što je fotografija ranije bila.

Kako taj kvantitet izgleda ilustruje činjenica da je od 2021. godine na servisu Google Photos uskladišteno više od 4,5 biliona fotografija, kao i da se svake nedjelje tamo doda 28 milijardi novih. Istovremeno, korisnici društvenih mreža svakodnevno podijele 3,5 milijardi fotki, a te brojke svakodnevno sve više rastu.

Fotografija danas za većinu ljudi više nije "vještina hvatanja trenutka" koji ostaje zabilježen za budućnost, već stvar trenutka i sredstvo svakodnevne komunikacije, kao što su to papir i olovka ili SMS poruka. Jer zašto bismo pisali podsjetnik ili kucali poruku, kada sve to možemo da "uslikamo".

Kako naše fotografije utiču na našu psihu?

Koliko danas uopšte gledamo sve ta fotografije koje snimamo i koje drugi snimaju? I kako one utiču na nas? Kao podsticaj za ponovno proživljavanje nekog dijela naše prošlosti, fotografije mogu da posluže u posebne "psihološke svrhe", ističe Psychology Today u članku posvećenom psihološkim efektima i emocionalnim reakcijama koje fotografije izazivaju kod ljudi.

1. Pozitivan efekat / Negativan efekat

Fotografije mogu da poprave naše raspoloženje i ublaže negativna osjećanja. Vidjeti nešto lijepo, smiješno, slatko ili važno može da nas usreći a, u zavisnosti od "emotivnog kvaliteta" onoga što je na slici i da oživi osjećanja koja smo imali kada je slika nastala.

Istraživanja su pokazala da gledanje fotografija u vezi sa specifičnim pozitivnim autobiografskim uspomenama povećava pozitivno raspoloženje i pomaže u popravljanju negativnog raspoloženja.

2. Ispravljanje netačnh sjećanja

Stručnjaci su, u okviru istraživačkih studija, kontrolisali sadržaj koji je kod učesnika izazivao negativno raspoloženje, kao i broj i vrstu slika koje su učesnici gledali kako bi se suprotstavili indukovanom afektu. Ispostavilo se da efekat gledanja fotografija u svakodnevnom životu može da se proširi i dalje od onoga što se dešava u kontrolisanoj sesiji.

Fotografija je u stanju da ispravi netačne detalje u sjećanjima na druge ljude, mjesta ili događaje. Tokom vremena i različitih životnih iskustava, naša sjećanja mogu da se izmijene na različite suptilne i suštinske načine. I pored toga što nam brojni detalji sjećanja nisu mnogo važni, gledanje fotografija može da dovede do ključnih korekcija sjećanja.

3. Podsjećanje ko i šta smo bili

Gledajući fotografiju iz djetinjstva, osoba može da shvati koliko je bila mlada kada je doživjela transformativni događaj i/ili da shvati koliko je bila ranjiva. Ta spoznaja može da utiče na samopoštovanje i/ili promijeni razumijevanje toga kako je prošlost uticala na to šta je ta osoba postala danas.

To može da izazove pozitivne ili negativne odgovore, može da stvori ili da umanji osjećanje krivice ili ozlojeđenosti, da ojača ili da pogorša odnose među ljudima, kao i da podstakne ili da sputa lični rast.

4. Stare fotke – doprinos samopoštovanju

Stare slike mogu da promijene to kako se osjećamo o sebi u ovom trenutku. Ako fotografije prikazuju našu prošlost kao znatno bolju od naše sadašnjosti, one mogu da utiču da se osjećamo razočarano, tužno ili posramljeno. Mogu da nas navedu da razmišljamo o svojim greškama ili nerazumnim izborima koje smo pravili. S druge strane, ako našu sadašnjost posmatramo u povoljnijem svjetlu od naše prošlosti, mogli bismo da se osjećamo ponosni i zahvalni za svoj napredak.

5. Nostalgične fotke kao motivacija

Nostalgične fotografije mogu da nas motivišu da se ponovo povežemo sa onima koji su nam nekada bili važni, a sa kojima smo izgubili kontakt tokom vremena. Nostalgija je socijalno-kognitivno-emocionalno iskustvo, pa praznina zbog gubitka može da poboljša naše uvažavanje tih osoba u sadašnjosti i podstakne da dopremo do drugih — kako onih iz naše prošlosti, tako i onih u našoj sadašnjosti.

Zašto gledanje fotografija nije baš uvijek dobar osjećaj?

I pored toga što su mnogi navedeni efekti uglavnom pozitivni, važno je biti svjestan i mogućih zamki.

1. Neprijatna podsjećanja

Stare fotografije mogu da nas podsjete i na gubitke, kao i na neke ljude ili stvari koje nikada više nećemo moći da vratimo u naš život. Jedno istraživanje je pokazalo da fotografije češće ublažavaju negativno raspoloženje kod mlađih, nego kod starijih osoba. Očuvanje sadašnjosti u onlajn objavama na društvenim mrežama pomaže im da povežu sadašnjost sa nedavno prošlim događajima. Ali kasnije u životu, mnogo je vjerovatnije da će fotografije izazvati širi spektar različitih emocija.

Tako, na primjer, fotografije sa vjenčanja mogu da podsjete nekoga na voljenu osobu koju je izgubila/-o, a koja je odigrala važnu ulogu u njenom/-govom životu. Dok fotografije mlađe podstiču da se ponovo povežu sa drugima, to kod starijih možda više nije moguće.

2. Uznemirujuće stvari iz prošlosti

Fotografije mogu da podsjete na ono što bismo željeli da zaboravimo, na neostvarene težnje, neispunjena obećanja ili neuzvraćenu ljubav. Starenje, povrede ili teška medicinska stanja mogu da nas učine emocionalno bolnim, jer nas stare fotogafije podsjećaju šta smo bili "tada".

Istraživanja su pokazala da nostalgične fotografije mogu da smanje indukovani fizički bol. Međutim, među ženama odvojenim od voljenog partnera, fotografija je ublažila usamljenost i povećala bliskost sa partnerom, dok nostalgija nije. Kada fotografija služi kao zamjena za ono što nam nedostaje, to može biti utješno.

Zaključak

Gledanje ličnih fotografija može da bude zdravo iskustvo koje nam može pomoći da ostanemo ili da postanemo povezani, da dopremo do drugih, da damo i da dobijemo podršku.

Može da nam pomogne da prepoznamo da vrijednost onoga što smo bili i šta smo radili u prošlosti ostaje. Da shvatimo promjenu kao priliku za nove izazove, za dalji napredak i nova postignuće, i da zapamtimo da smo prerasli razočaranja iz prošlosti.

(Mondo)