Svake četiri godine odigrava se događaj koji "rudari" i Bitcoin entuzijasti nestrpljivo iščekuju - halving. Ovaj proces je srž popularne kriptovalute, a njegovi mehanizmi igraju veliku ulogu u formiranju cijena.
Mnogi veliki događaji se odigravaju svake četiri godine. Ljubitelji sporta željno isčekuju da u 2024. isprate Evropsko prvenstvo u fudbalu i Olimpijske igre, dok Bitcoin entuzijasti nestrpljivo dočekuju "halving", koji će se desiti 19. aprila 2024. godine.
Od nastanka Bitcoin-a 2008. godine, halving se desio tri puta. Iako je u pitanju relativno nova praksa, ona je uvijek donosila velike promjene i bila svojevrstan podsjetnik da se bližimo kraju rudarenja ove kriptovalute.
Šta je Bitcoin halving?
Riječ "halving" na engleskom znači dijeljenje sa dva, prepolovljavanje, i upravo je to ono što se u ovom slučaju dešava.
Kako bi se stvorili novi Bitcoin novčići, potrebno je rudariti ih, odnosno rješavati izuzetno komplikovane matematičke probleme pomoću hardvera i softvera. U pitanju je svojevrsno takmičenje, a prvi rudar koji uspije da riješi problem nagrađen je za svoj rad.
Iznos nagrade je unaprijed definisao Satoši Nakamoto, tvorac Bitcoin-a. U početku, rudari su dobijali 50 novčića za svaki novi blok. Taj iznos je 2012. prepolovljen na 25, 2016. na 12,5, a 2020. godine na 6,25 novčića, i upravo je to ono što se naziva halving.
Nakon što se desi sljedeći halving, nagrada za uspješne rudare će biti smanjena na 3,125 novčića.
Kada će se desiti Bitcoin halving?
Sljedeći Bitcoin halving će se desiti 19. aprila 2024. godine, ali tačno vrijeme još uvijek nije poznato. Prepolovljavanje vrijednosti nagrade se odigrava na svakih 210.000 blokova, a kako novi blok nastaje na, otprilike, svakih 10 minuta, vrijeme između dva halving-a varira.
Okvirno, u pitanju je period od četiri godine, ali je izuzetno teško definisati tačan datum unaprijed. Naravno, kako se bližimo događaju, taj zadatak postaje sve lakši, a eksperti sada procjenjuju da je u pitanju 19. april.
Zašto postoji halving?
Za razliku od tradicionalnih valuta, Bitcoin ima ograničen broj novčića, a taj broj je po dizajnu 21 milion. Do sada je stvoreno 90% svih Bitcoin-a koji će ikad postoji, a kada se dostigne limit, rudarenje novih novčića više neće biti moguće.
Baš kao što je to slučaj kod rijetkih metala, ograničene količine daju vrijednost Bitcoin kriptovaluti. Iako je u pitanju digitalna stvar, limit se nalazi u samoj srži blokčejn koda, i ne postoji način da se u budućnosti ukloni.
Procjenjuje se da će posljednji Bitcoin biti izrudaren 2140. godine, a halving služi da proizvodnju novih novčića učini težom i osigura dugotrajnost ovog blokčejna.
Kako će Bitcoin halving izgledati?
Iako je u pitanju veoma značajan trenutak, sam čin prepolovljavanja vrijednosti novih Bitcoin-a nije ništa spektakularno. Mreža i proces rudarenja ostaju isti, a razliku će osjetiti samo rudari koji, kada izrudare 210.001. blok (i narednih 209.999), neće dobiti 6,25, već 3,125 novčića.
Kako je halving dio Bitcoin koda, sve se dešava automatski.
Kakve će posljedice ostaviti Bitcoin halving?
Kada se desi halving, posljedice po cijenu Bitcoin kriptovalute neće nužno odmah biti vidljive, ali su do sada bile veoma opipljive. Kako objašnjava specijalizovani sajt Investopedia, halving je uvijek uzrokovao drastičan skok cijene Bitcoin-a. Ovaj trend je upravo ono što se i sada očekuje: stvaranje novih novčića se smanjuje, što samo podiže njihovu cijenu.
Prvi halving, koji se desio u novembru 2012. godine, uzrokovao je da cijena jednog Bitcoin-a skoči sa 12 na 1.207 dolara za samo godinu dana. Kada se desio drugi halving u julu 2016. godine, cijena je stagnirala oko 650 dolara, a samo godinu dana kasnije, naglo je skočila na 16.000 dolara. Zadnji halving desio se u maju 2020, a samo nekoliko mjeseci kasnije, cijena Bitcoin-a je oborila prehodne rekorde i dostigla više od 63.000 dolara.
Naravno, ništa ne garantuje da će se značajan skok cijene dogoditi i ovaj put.
(Mondo)