Mihajlo Samardžija, novi kondicioni trener Sloge, govorio je za naš portal o svom dolasku u Doboj, uspjesima, Premijer ligi BiH, stanju u bh. sportu generalno te koliko je fizička sprema bitna kako bi se postigao uspjeh.
FK Sloga Doboj igra sezonu iz snova u Prvoj ligi RS te sa 34 boda trenutno zauzima drugu poziciju sa dva boda zaostatka za prvoplasiranom Krupom.
Teško je procijeniti kako će se stvari odvijati u drugom dijelu sezone, ali Dobojlije su ozbiljan kandidat za plasman u Premijer ligu BiH.
Dok traje pauza između polusezona, Dobojlije aktivno rade. Izvršene su stručne analize, izvršena su testiranja spremnosti igrača, doneseni planovi za dalji rad, a posebno otklanjanja svih uočenih nedostataka.
Stručni štab dobojskog prvoligaša, na čelu sa Zoranom Ćurguzom, nije sjedio skrštenih ruku nakon završetka prve polusezone te su pauzu iskoristili da pojačaju ovaj klub. Pored četiri nova fudbalera Sloga se pojačala i u pogledu stručnog štaba.
Dobojlije su u januaru imenovali Mihajla Samardžiju za novog kondicionog trenera te je upravo on govorio za MONDO.
Samardžija kaže kako je u Slogu stigao na poziv svog velikog prijatelja i šefa stručnog štaba Zorana Ćurguza i to iz dva važna razloga.
"Želio bih da Slogi pomognem u ostvarivanju cilja, a to je Premijer liga BiH, ali i da zajednički gradimo fudbalsku akademiju jednog od najboljih klubova u ovom dijelu zemlje".
Samardžija smatra kako se u ovom klubu ništa ne prepušta slučaju te kako se radi o izrazito ozbiljnom sportskom kolektivu.
"Činjenica da sam na poziciju stručnog štaba imenovan u januaru, a sa radom sam počeo u novembru prošle godine kada smo opremili teretanu, izvršili selekciju igrača te obavili kompletno testiranje govori o ozbiljnosti pripema za sezonu, ali i namjeri kluba da stvari ne prepušta slučaju", rekao je on.
Rad u Borcu, Igokei, srebrnim sa rukometnog EURA 2012…
Samardžija je u svojoj dugogodišnjoj karijeri radio sa mnoštvom sportskih kolektiva, ali i pojedinaca.
"U svojoj karijeri sam radio sa BK Slavija, FK Borac, KK Igokea, KK Feniks, VK Borac, Al-Safom i rukometnim klubom Foksani iz Rumunije. Pored toga radio sam i sa brojnim sportistima poput Tamare Kapor, Nikoline Džebo, Danijela Majkića, Darka Kučuka, Damira Belje, Perice Ivetića, Petara Kunića, Luke Malića, Danila Teodorovića", rekao je Mihajlo.
Njegov put u svijetu sporta je počeo prije dvanaest godina i upravo je njegov prvi posao promijenio njegove poglede na sport.
"Prije dvanaest godina sam intenzivno počeo da radim sa sportistima, i moje prvo iskustvo je rad sa bokserima poslije kojih sam na sport i sportiste počeo da gledam drugačije. Toliko intenzivni treninzi uz toliko stroge dijete za skidanje kilograma, te sami mečevi, su nešto što me impresioniralo", ističe Samardžija.
Najteži sportisti za rad po njegovom mišljenju su teniseri naročito djeca koja se bave ovim sportom, ako uzmemo u obzir težnje i nadanja roditelja.
Kada govori o svom najvećem uspjehu za Samardžiju, nema dileme.
"Lično za najvećim profesionalnim uspjehom smatram činjenicu da sam u jednom dijelu svoje karijere bio pomoćnik jednom vrhunskom čovjeku i vrhunskom sportisti Daliboru Čuturi".
Podsjećamo, Čutura je sa rukometnom reprezentacijom Srbije osvojio srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu 2012. godine.
Sport u BiH
O problemima i stanju u bh. sportu generalno Samardžija je poručio:
"Kad pričamo o profesionalnim sportistima, ili onima koji bi to željeli biti, da bi se ukupno stanje podiglo na jedan viši nivo nedostaje infrastruktura, sistemi rada bazirani na naučnim saznanjima i savremenim iskustvima, ali i predsjednici klubova koji žele da investiraju u mlade školovane ljude".
Pričali smo i o Premijer ligi BiH te o tome koliko ona kaska za ligama u svijetu.
"Davno sam govorio o sistemima rada koji su daleko ispred nas i na koje treba da se ugledamo. Međutim, raduje me činjenica da dolaze mladi treneri koji polako shvataju da je kontrola trenažnog procesa ključ rada. Nekoliko klubova Premijer lige BiH već posjeduje GPS tehnologiju, ali budući da je to sve novo u našem fudbalu treba vrijeme da se vide prvi rezultati. Mi se po obimu trčanja za vrijeme jedne utakmice polako približavamo evropskim klubovima, ali kad pričamo od intenzivnim aktivnostima, brzinama trčanja sa loptom i pametnim utrčavanjima tu smo još daleko od onoga što se dešava u svijetu", jasan je Samardžija.
Kondicija ili talenat?
Sa novim članom stručnog štaba Sloge razgovarali smo i o važnosti kondicione spreme u poređenju sa talentom.
"U sportu se danas ništa ne dešava slučajno tako da prave rezultate daje jedino posvećen, studiozan, neprekidan rad. Vještina je sposobnost obavljanja pokreta u sportu koja nije genetski uslovljena, ona se uči, trenira, dok su motoričke sposobnosti uslovljene genima, i možemo ih nazvati talentom. Vrhunski rezultat kod nekog sporiste možemo postići testiranjem motoričkih sposobnosti (kvantitativnih, kvalitativnih i genetskih) i pravilnim razvojem vještina koje ujedno znače mnogo rada", rekao je Samardžija te dodao:
"O značaju usvajanja i usavršavanja vještina, možda, najbolje govori primjer skandinavskih zemalja koje kod mladih rukometaša isključivo razvijaju i usavršavanje vještine, dok im je takmičenje u drugom planu".
Standardi - nekad i sad
Činjenica je da su sportisti nekada bili u puno goroj fizičkoj formi, sa nekoliko kilograma viška, dok danas skoro svi profesionalci imaju, slobodno možemo reći, izvajana tijela. Pitali smo Samardžiju kako je došlo do te promjene.
"Svaki sport sad posjeduje standarde koji tačno propisuju kako bi sportista u pogledu tjelesne težine i tjelesne kompozicije trebalo da izgleda. Nekad je vrhunski rukometaš imao 2 metra i 120 kg, a sad moderni rukometaš sa istom visinom ima dvadeset kilograma manje. Da bi bio vhunski sumo borac trebaš da unosiš 15 000 kalorija u toku dana, a ako želiš biti fudbaler moraš na osnovu dnevne energetske potrošnje bazirati unos kalorija. Sa kolikom ozbiljnošću se pristupa ishrani, kao neodvojivom segmentu pripreme jednog sportiste, govori i činjenica da svaki vrhunski klub ima svog privatnog nutricionistu koji vodi računa o cijeloj ekipi", zaključio je novi kondicioni trener dobojske Sloge Mihajlo Samardžija.