Bivši košarkaš oba "vječita" rivala Čedomir Vitkovac opisao je svoj prelazak sa Malog Kalemegdana u Humsku.
Bivši košarkaš Crvene zvezde i Partizana, Čedomir Vitkovac (41) jedan je od igrača koji su u kratkom vremenskom roku igrali u oba "vječita" rivala i u oba je proveo po tri godine. U Zvezdi je stekao košarkaršku reputaciju od 2003. do 2006. poslije dolaska iz matičnog Napretka iz Kruševca, a u Partizanu je bio dio šampionskog tima od 2007. do 2009. Potom je nastupao za Budućnost i Igokeu, a u Partizanu je imao još jednu epizodu, u takmičarskoj 2015/16.
Nekadašnji šampion ABA lige, osvajač Kupa Radivoja Koraća otkrio je u podkastu "Jao Mile" kako mu je izgledala 2006. godina, kada je uz "opšti dogovor" odlučeno da ne pređe direktno iz Zvezde u Partizan, već da u Humsku stigne zaobilaznim putem sa Malog Kalemegdana. Taj put vodio je preko Novog Sada.
"Jeste trebalo da pređem direktno iz Zvezde u Partizan, sve je bilo dogovoreno, ali i stopirano, u dogovoru svih. Generalno, bilo je glupo da se gura ta priča preko neke mjere, nisam ja bio ta klasa igrača i onda se napravilo to rješenje da odem na godinu u Vojvodinu, pa da se vratim u Partizan. Iskreno, to mi je bio i prelomni trenutak, pa sam možda i izgubio godinu, jer sam iz Evrokupa i ABA lige opet zaigrao u KLS-u, u kojem je igrala Vojvodina. Nisam imao drugu opciju, htio sam da pređem u Partizan", rekao je on.
"SPREMALA ME VERA NIKOLIĆ"
Vitkovac je stigao u Zvezdi tako što je prošao probu. "Kod trenera Zmaga Sagadina bila su otvorena vrata za sve koji imaju neku referencu, možeš da dođeš i da probaš, nije bio nikakav problem. Bili su otvoreni treninzi, tada ih je vodio Trifa i dođeš ti iz Kruševca, srpske lige, u Zvezdu na probu. Stvarno sam dao sve od sebe i sve sam zadovoljio. To je bilo odmah poslije kraja sezone. Trifa mi je rekao 'Ti zadovoljavaš što se mene tiče, moraš da dođeš na početak priprema da bi te vidio Zmago'".
Zanimljivo je da ga je za prvu epizodu u Zvezdi spremala i legendarna srpska atletičarka, Kruševljanka Vera Nikolić. "Odem kući srećan, neviđeno odlučan. Razmišljao sam da imam mjesec dana da se spremim i to je to. Odem kući i prvo što sam uradio, otišao sam kod pokojne Vere Nikolić. Ona je jedini svjetski šampion u atletici iz Srbije, Kruševljanka. Tu je živjela, radila i tražim joj atletske vježbe da ubrzam rad nogu, ona mi ih da, ja ih svakog jutra treniram, na pripremama Zvezde sam bio spreman, pucao od snage, neki su mi tražili da stanem i da usporim. Tad su bila mjerenja i imao sam nevjerovatne rezultate. Već sljedeće godine sam imao 20 odsto lošije", nasmijao se Vitkovac.
Treneru Sagadinu ostao je zahvalan na svemu. "Doveo me je, dao mi je šansu. Mislim da su o njemu pisali svakojake gluposti po novinama i ništa od toga nije bilo istinito. Bio sam mu stvarno zahvalan, godinu dana smo radili, radilo se jako i tako je i birao ekipu, da ko hoće da trenira - tu je. Na primjer, ne smiješ da prekineš jutarnji trening, već treniraš i poslije zvaničnog kraja treninga, sve dok on ne izađe iz sale".
Nakon trogodišnje epizode, shvatio je da je za njega najbolje u Partizanu. Da li je poslije odlaska iz Zvezde bilo negativnih komentara, uvreda? "Tu je najbitnije da ne reaguješ uopšte. Bilo je tu i poslije prelazaka, ali kod igrača koji nisu reagovali na bilo kakve provokacije i bilo šta, uvijek se brzo sve završilo. Kod nekih koji su reagovali, to je potrajalo. Ne opravdavam naravno i ružne scene, situacije, ali generalno - jeste non stop bilo neko čačkanje, a tebi onda dođeš i da odgovoriš, ali šta imaš da se raspravljaš sa nekim? Ja sam došao u Partizan, dječački san mi je to bio, čuvam i sada isječak iz gimnazijskih dana da mi je san bio da igram za Partizan. Eto, i godinu sam proveo u Vojvodini da bih ostvario taj san", kazao je Vitkovac, koji je u crno-bijelom debitovao i u Evroligi i nastupao i u plej-ofu najjačeg takmičenja.