Ljubodrag Duci Simonović govorio je o nekadašnjoj ligi Jugoslavije u košarci i istakao da su se na gostovanjima Crvene zvezde dešavale užasno ružne stvari.
Jedan od najboljih košarkaša u istoriji Crvene zvezde Ljubodrag Duci Simonović govorio je u svom novom intervjuu o tome kakva su bila gostovanja kada je on nastupao za Crvenu zvezdu. Ponikao je u ekipi Sloge iz Kraljeva 1965. godine, a za Crvenu zvezdu je igrao od 1967. do 1976. godine.
Dva puta je osvojio titulu i tri puta kup sa crveno-bijelima prije odlaska u Njemačku gdje je zapravo otišao da studira filozofiju, a sada je otkrio koliko su nekada gostovanja u to doba znala da budu brutalna.
"Crvenu zvezdu su poistovjećivali sa Srbima, sa Srbijom, sa srpskim narodom. Zvezda je imala preko sedam miliona navijača. I gdje god da smo išli vikali su nam 'cigani'. Ne samo van nego su nam to Partizanovi navijači vikali i ovdje u Beogradu i recimo u Čačku. Policija je često sa psima rastjerivala publiku", istakao je on.
Nekada sjajan šuter i reprezentativac prisjetio se gostovanja u Zadru gdje ga je u "Jazinama" jedan navijač čak i ujeo i ostavio mu na nozi trag zuba.
"Pošto je u 'Jazinama' teren dignut. Ja sam pritrčao publici i malo sam se bio povukao i čovjek me ujeo za nogu. Taj ujed mi je ostao poslije nedjeljama. On me je ujeo kao pseto, kao vuk kad te ujede. Ta atmosfera je bila strašna", naglasio je on.
Duci Simonović - više od sportiste
Kao reprezentativac, Ljubodrag Duci Simonović je osvojio zlato na Svjetskom prvenstvu 1970. godine, kao i na Mediteranskim igrama 1967. Takođe je uzeo dva srebra na Eurobasketu. Iako deklarisani marksista imao je problema 1972. godine kada se pobunio na Olimpijskim igrama zbog sumnje na doping protivnika.
Nakon sportske karijere počeo je da se bavi intelektualnim radom, a napisao je knjige "Pobuna robota", "Profesionalizam i(li) socijalizam", "Olimpijska podvala", "Sport-kapitalizam-destrukcija", "Filozofski aspekti modernog olimpizma", "Novi svet je moguć", "Priče iz rupe", "Ustaj radniče", "Poslednja revolucija", "Hajdegerova filozofija u svetlu životvornog humanizma", i "Svemirska odiseja čovečanstva".