Grupa konomista iz BiH obratila se MMF-u zbog najava vlasti u Bosni i Hercegovini da će pokrenuti pregovore za dobijanje novog kredita od MMF-a, vrijednog 1,5 milijardi KM.
Ekonimisti su izrazili svoju zabrinutost za posljedice novog zaduženja jer se novac od kredita MMF usmjerava u budžetsku potrošnju.
„Kao progresivni dio struke, na početku pandemije COVID-a, upozoravali smo da nam slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju privrede i privrednog sistema, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije,“ ističe se u pismu adresiranom na rezidentnog predstavnika MMF-a, Endruja Džuela.
Pismo su potpisali Svetlana Cenić, Draško Aćimović, Zoran Pavlović, Admir Čavalić i Faruk Hadžić.
Oni naglašavaju, da se iz dosadašnjeg iskustva u saradnji sa MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 miliona evra putem Instrumenta za brzo finansiranje, vidi da se dobijeni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i sprovođenje obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabavke službenih automobila.
„Stoga, želimo Vas zamoliti i kao građani i kao grupa ekonomista, da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava,“ istaknuto je u saopštenju.
Naglasili su da podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim nivoima vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, sa konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih lica, digitalizacije javnog sektora, restruktuiranja poslovanja javnih komunalnih preduzeća, unapređenja zdravstvenog sektora, te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih preduzeća i generalno nabavki u javnom sektoru, a ne u tekuću budžetsku potrošnju i finansiranje preglomazne i neefikasne administracije.
„Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i PIO sistema, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcionisanje ne smije biti dovedeno u pitanje“, ističe se u pismu grupe ekonomista.