Ekonomija

Samit u Trebinju: Budućnost energetike u hibridnoj energiji

Autor Dragana Božić

Posljednja decenija jedan je od najdinamičnijih razvojnih perioda kada je energetika u pitanju, a gradnja hibridnih energetskih sistema biće put kojim će morati da pođu sva elektroenergetska preduzeća, uključujući i ona u Bosni i Hercegovini.

concept clean energy. wind turbine and solar panel in sunrise background
Izvor: Guliver/Getty Images, lovelyday12/iStockphoto

Upravo "Hibridna energetska budućnost" biće jedna od glavnih tema kojima će se baviti Samit energetike u Trebinju, koji se održava 20. i 21. maja, a na kojem će se okupiti najvažnija imena energetskog sektora, predstavnici državnih institucija, banaka, privrednih komora, strukovnih udruženja naučnika i mnogobrojnih kompanija.

Inače, hibridna energija podrazumijeva energetska rješenja u kojima se kombinuju dva ili više izvora energije, odnosno klasične i obnovljive izvore, i upravo izgradnja energetskih kapaciteta, kao što su solarne elektrane, vjetroparkovi i postrojenja na biomasu, obilježiće vrijeme pred nama kada je u pitanju energetika, prenose Nezavisne novine.

Gordan Kolak, predsjednik Uprave kompanije "Končar", kaže da se posljednjih godina promijenila cijela paradigma elektroenergetskih sistema, jer se mijenjaju primarni resursi u proizvodnji električne energija, a ni elektroenergetska mreža uskoro neće biti ista.

"Danas razvijamo one segmente u kojima možemo osigurati najvišu dodatnu vrijednost, s fokusom na energiju vjetra, sunca i vode. Singerija zelenog i pametnog u idućem razdoblju je neizostavna i Končar se upravo okrenuo razvoju tehnologija i proizovda koji će spajati zeleno i pametno", rekao je Kolak.

On naglašava da će se u godinama koje slijede sve digitalizovati, jer bez digitalnog prilagođavanja neće se moći biti konkurentan te da zbog toga i "Konačar" mora da obezbijedi tehnološku osnovu kroz sveobuhvatnu digitalnu transformaciju.

"To će od nas zahtijevati snažniji investicijski zamah kako bismo doveli naše proizvodne pogone na razinu koja je neophodna za jaču prisutnost i opstojnost na globalnom tržištu", rekao je Kolak.

Kada je riječ o BiH, Kolak ističe da zemlja ima sjajan hidropotencijal te da je, za razliku od vjetra, nešto manje iskorišten potencijal sunca, ali da je siguran da će u narednim godinama i tu biti napravljen značajan pomak.

"Končar zasigurno može doprinijeti hibridno-digitalnoj transformaciji energetskog sektora BiH. Stoga smo se kao srebreni pokrovitelj priključili ovogodišnjem Samitu energetike u Trebinju, gdje ćemo odmah nakon svečanog otvaranja održati stručnu prezentaciju naših rješenja za digitalizaciju elektroenergetskog sistema", rekao je Kolak.

Što se tiče "hibridne energetske budućnosti", u "Elektroprivredi Republike Srpske" kažu da je ona već počela te da je u tom smislu napravljen veliki iskorak s obzirom na to da je "Elektroprivreda Republike Srpske" u tom smislu najviše iskoračila u regionu. Trenutno, kada je riječ o zelenoj energiji, završeni su projekti za izgradnju četiri solarne elektrane, i to Trebinje 1, Trebinje 2, Trebinje 3 i solarna elektrana Ljubinje.

"Tri solarne elektrane Trebinje gradiće se na Zubačkom platou, a predviđena snaga je oko 180 megavata. Kroz ovaj projekat bićemo lideri u proizvodnji zelene energije iz obnovljivih izvora", rekao je Jovica Vlatković, izvršni direktor za investicije i razvoj "Elektroprivrede Republike Srpske", dodajući da će gradnja ove tri solarne elektrane koštati oko 137 miliona evra, dok je procijenjena vrijednost radova na solarnoj elektrani u Ljubinju oko 50 miliona evra.

Vlatković naglašava da se u ovom trenutku intenzivno radi i na izgradnju vjetroelektrane Hrgud snage 48 megavata, koja će se sastojati od 18 stubova, a vrijednost cijelog projekta je 64 miliona evra.

"'Elektroprivreda Republike Srpske' je lider u regionu i spremna je da ispoštuje sve ekološke standarde koji se pred nju postavaljaju", rekao je Vlatković.