Pčelarstvo u Kostajnici sve više privlači mlade ljude, ali je kestenov med i dalje neiskorišten potencijal ovog kraja, pa lokalno Udruženje pčelara "Kesten" planira da ga brendira.
Mladi pčelar Vladimir Ćopić iz Kostajnice pčelarstvom se bavi od 2017. godine i ima oko 50 košnica odakle, kako je rekao, godišnje može da proizvede 300 do 400 kilograma meda, ako su povoljni vremenski uslovi.
On je rekao Srni da je kestenova paša jedna od najizdašnijih u kostajničkom kraju, koji je poznat po kestenu, ali da med od ovog šumskog ploda u većim količinama proizvode samo pčelari iz cazinskog i kostajničkog kraja.
"Kestenov med je veoma kvalitetan, ali ga mi, nažalost, prodajemo po niskim cijenama. Maloprodajna cijena je 15 KM, a veleprodajna 12 KM. Kolege iz Cazina, koji su uspjeli da brendiraju svoj kestenov med i plasiraju na strano tržište, prodaju ga po cijeni od 20 do 25 KM", naveo je Ćopić.
Prema njegovim riječima, kestenov med je prepoznatljiv po oporom ukusu, jakom mirisu, tamnoj boji i brzoj kristalizaciji i smatra se veoma zdravim, jer sadrži veliki procenat polenskih zrnaca.
"Upravo zato se moramo fokusirati na brendiranje ovog proizvoda, ali i na razvoj pčelarstva u Kostajnici, jer ovaj kraj ima sve uslove i specifičnosti za razvoj ove poljoprivredne djelatnosti", smatra Ćopić.
Za ovu godinu je rekao da je jedna najlošijih za pčelare jer je u aprilu bilo nekoliko dana sa jutarnjim mrazom koji je uništio cvijet voća i bagrema, pa je propala i voćna i bagremova paša.
"Sada vršimo prihranu pčela da prežive do kestenove paše i nadamo se da ćemo nadoknaditi gubitak kroz ovu pašu koja počinje u junu", rekao je Ćopić.
Povodom 20 maja, Dana pčela predsjednik Udruženja pčelara "Kesten" Goran Grublješić je rekao Srni da je kostajnički kraj poznat po kestenovom medu koji je neiskorišten potencijal.
"Problem posljednjih nekoliko godina je sječa kestenove šume, što pčelarima stvara veliki problem i potrebno je što prije pronaći zajedničko rješenje ovog problema", naglasio je Grublješić.
On je naveo da je plan ovog udruženja da brendira kostajnički kestenov med, što je dug proces koji iziskuje određena sredstva.
Grublješić je dodao da se godišnje, zavisno vremenskih uslova, može proizvesti 20 do 25 kilograma meda po košnici, a bilo je i godina kada su to bila samo dva do tri kilograma.
"Možemo reći da je neki prosjek od 10 do 15 kilograma meda po košnici godišnje. Osim meda, proizvode se i propolis kapi, matična mliječ, sirupi, kreme, melemi i slično", dodao je on.
Udruženje "Kesten" broji 20 članova sa oko 1.500 košnica, ali su procjene da na području ove opštine ima oko 2.000 pčelinjih društava jer ima i jedan broj pčelara koji nisu registrovani.
(Srna)