Cijene nafte bi ovog ljeta mogle privremeno da skoče na 80 dolara po barelu ili više, jer se potražnja oporavlja vrlo brzo, saglasni su tržišni analitičari.
Ponovno otvaranje ekonomija već je dovelo do rasta cijena sirove nafte za oko 40 odsto od početka 2021. godine, a intenziviranje putovanja tokom ljetne sezone odmora u SAD, kao i povećanje robnog tranporta i i obnavljanje avio-saobraćanja, mogli bi dodatno da pritisnu cijene, navodi se u prilogu američke TV stanice "CNBC".
Za potrošače to znači da bi efekte poskupljenja goriva, do kojeg obično dolazi početkom ljeta, mogli da osjete kasnije tokom sezone.
Fjučersi sjevernomorske nafte Brent, koja predstavlja međunarodnu cjenovnu referencu za "crno zlato", porasli su u srijedu 1,6 odsto na 71,48 dolara po barelu, na najviši nivo od 8. januara 2020.
Cijena američke WTI nafte na terminskom tržištu, za isporuku u julu, takođe je ojačala za 1,6 procenata na 68,83 dolara za barel, nakon što je u jednom momentu tokom trgovinske sesije dotakla nivo od 69,65 dolara, najviši od 23. oktobra 2018.
"Potražnja raste vrlo brzo jer svi voze, vidimo da se i Evropa ponovo otvara. Čini se da je u Indiji dostignut vrhunac infekcija, u smislu broja korona slučajeva, što bi po mom mišljenju moglo da znači da će uslijediti povratak mobilnosti", kaže Francisko Blanš, globalni strateg za sirovu naftu i derivate u Benk ov Amerika.
Energetski analitičari se slažu da svijet čeka period viših cijena goriva, ali se ne slažu oko toga u kolikoj mjeri ni koliko dugo.
Blanš smatra da je Brent u ovom kvartalu već dostigao maksimum od 70 dolara, ali ima mnogo optimističnije srednjoročne procjene od ostalih analitičara.
"Mislim da bismo u naredne tri godine mogli ponovo da vidimo cijenu od 100 dolara za barel i ostajem pri tome. To bi bila priča za 2022. i 2023.godinu", dodaje on.
Svoj stav argumentuje time da je "dio te priče činjenica da OPEK drži sve karte u rukama", da na strani ponude tržište ne odgovara naročito cijenama, ali da postoji velika potisnuta tražnja, koju je sapela panemija.
"Takođe imamo rast inflacije na svim stranama... a nafta kaska s rastom u odnosu na cijene u cijeloj ekonomiji“, navodi Blanš.
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici, grupa poznata kao OPEK+, postepeno vraća naftu na tržište. Složili su se da sprovedu svoje ranije planirano povećanje proizvodnje od 350.000 barela dnevno u junu i još 450.000 barela dnevno počev od jula.
Saudijska Arabija je takođe odlučila da obustavi svoje dobrovoljno veće smanjenje pumpanja od oko milion barela dnevno nego što se sporazumom OPEK-a tražilo od nje, a koje je uvela početkom godine.
Grupa OPEK+ se dogovorila u aprilu da do kraja jula poveća proizvodnju za više od dva miliona barela dnevno.
Američki naftaši sada proizvode oko 11 miliona barela dnevno, u poređenju sa oko 13 miliona barela dnevno pre pandemije. Analitičari kažu da je neizvjesno koliko će brzo ni da li će američke kompanije obnoviti proizvodnju do tog nivoa.
Suprotno od Blanša, potpredsednik analitičke kuće IHS Markit Danijel Jergin, procjenjuje da će se cijena nafte tokom ove godine u prosjeku zadržati na oko 70 dolara po barelu.
"Vidimo brzi rast potražnje od prvog do trećeg kvartala, za sedam miliona barela dnevno. Slučaj, koji je malo vjerovatan, da cijena nafte dostigne 80 dolara, izazvao bi reakciju. To bi uticalo na potražnju, a takođe bi bilo i političke reakcije na to", kaže Jergin.
Politički lideri će se, uvjeren je, u toj situaciji latiti telefona. Jergin dodaje da je predsjednik Džo Bajden u politici dovoljno dugo "da zna da su visoke cijene benzina uvijek problem za onoga ko je predsjednik".
Analitičari takođe smatraju da će zbog ubrzanog rasta potražnje tržište moći da apsorbuje dodatnih milion barela iranske nafte dnevno, ako budu ukinute američke sankcije, što je uslovljeno zahtjevom Bajdenove administracije da se Tehran vrati pridržavanju ranije preuzetih obaveza iz sporazuma o nuklearnom programu zemlje.
Kada bi to moglo da se dogodi, za sada ostaje nepoznanica, navodi "CNBC".
(Mondo/Tanjug)