Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da je republički budžet stabilan, da se redovno izmiruju sve obaveze, ali da će se u narednom periodu morati skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku.
Ona je rekla da Republika Srpska u ovoj godini bilježi veći rast ukupnih prihoda od planiranih budžetom, tako da su direktni prihodi veći za 195 miliona u odnosu na lani, da je osjetan i rast indirektnih prihoda, koji su 15,3 odsto veći u poređenju sa istim periodom prošle, ali i 2019. godine, što ohrabruje.
Vidovićeva je navela da je to posljedica privredne aktivnosti koja ove godine postiže znatan rast.
"Dokaz tome su podaci. Imamo značajan oporavak svih makroekonomskih pokazatelja u ovoj godini, između ostalih, proizvodnju koja je 15,4 odsto veća u odnosu na lani, visoku pokrivenost uvoza izvozom, oko 80 odsto, što govori o smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Vidi se i oporavak brojnih sektora privrede, pa i turizma, i sve to doprinosi rastu prihoda", rekla je Vidovićeva za "Glas Srpske".
Vidovićeva je izrazila uvjerenje da će se obistiniti projekcije o očekivanom rastu bruto domaćeg proizvoda /BDP/ do kraja godine od četiri do 4,5 odsto.
"Očekujemo takav rast i naredne godine, te da će se privreda još stabilizovati. Tu nas, kao i ostatak svijeta, čeka veliki izazov, a to je inflacija. Posljednje dvije godine smo imali deflaciju, a u maju nam je bila inflacija 1,5 odsto, što je najmanje među zemljama u regionu, dok je u junu iznosila 1,4. I to je za očekivati", rekla je Vidovićeva.
Ona je navela da se, prema mišljenjima svjetskih ekonomista, najveća inflacija očekuje 2024. i 2025. godine, jer je lani posebno odštampano dosta novca da bi se pokrili troškovi zdravstva i ostalog u pandemiji, a ta količina novca mora da dovede do inflacije.
"Moramo biti spremni da se suočimo sa tim", dodala je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, u praksi bi to moglo da znači kompletan rast cijena, što vodi ka rastu prihoda, ali budžetska i privredna politika mora biti takva da se pokuša pomoći stanovništvu, posebno onom sa nižim prihodima, koje će gušiti inflacija.
"Moraju se davati subvencije privredi i stanovništvu da bi se zadržao standard. Biće privrednih grana koje će doći u probleme, ali sigurno će Srpska biti u poziciji da pomogne, i moraće da to uradi", naglasila je Vidovićeva.
Ona je napomenula da se od 2019. pomaže privreda kroz podsticaje i subvencije, da je neoporezivi dio dohotka povećan ove godine, te da je najveći u regionu, da se za novozaposlene radnike vraćaju porez i doprinosi na polovini i na kraju godine, te da je to praksa i prilikom povećavanja plata.
"Subvencionišemo i nabavku opreme i za to smo, budžetom, ranije predvidjeli četiri miliona, ali moraćemo da odvojimo još novca jer smo odlučili da izađemo u susret privrednicima za sve kvalitetne projekte koji ispunjavaju uslove. Spremni smo i radimo sve da održimo privrednu aktivnost. Isplatilo se što smo radili lani, a to potvrđuju podaci", naglasila je ona.
Prema njenim riječima, sama inflacija govori da se pomagati privredi i radnicima, povećavati plate kako bi se zadržao i povećao nivo standarda.
Govoreći o rebalansu budžeta Srpske koji se očekuje u septembru, Vidovićeva je istakla da je to neizbježno ove godine.
"Rebalans ide prvenstveno zbog pomenutog rasta prihoda, a radiće se nešto ranije jer smo potrošili 90 miliona KM iz Kompenzacionog fonda za potrebe zdravstva i privrede", rekla je ona i dodala da bi do kraja godine trebao da bude još jedan rebalans.
Vidovićeva je napomenula da se uskoro očekuju novi razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, nakon što krajem prošle godine nisu urodili plodom, jer su postavljeni politički uslovi čije prihvatanje bi predstavljalo prenošenje nadležnosti.
"Mi smo uvijek otvoreni za razgovore sa MMF-om, nove razgovore očekujemo uskoro, ali ne možemo prihvatiti politička uslovljavanja. Zahvalni smo MMF-u na pomoći iz marta prošle godine, a koja je bila usmjerena u privredu i zdravstvo. Mi sprovodimo reforme, ne zbog MMF-a, već sebe. Pratimo standarde EU, koliko smo u mogućnosti, ali uslove koji su od nas traženi ne možemo da okarakterišemo kao reforme", kaže ona.
Vidovićeva je demantovala navode da je Srpska prezadužena i istakla da javni dug iznosi 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom.
"Srpska nije prezadužena. To su neistine. Javni dug je 45,3 odsto od BDP-a, što je u skladu sa opštim fiskalnim pravilom o dugu, a procjena je da će na kraju godine biti 44,3 odsto zbog predviđenog rasta BDP-a i izmirenja kreditnih obaveza. Emitovali smo i obveznice za izmirenje stare devizne štednje, što su pojedinci nazivali zaduženjem. To nije zaduženje već suprotno - vraćamo dug stare devizne štednje svim štedišama, u redovnim polugodišnjim intervalima", navela je ona.
Ona je dodala da, osim javnog duga, Srpska izmiruje i unutrašnji dug u vidu stare devizne štednje, te ratnu materijalnu i nematerijalnu štetu.
"Srpska uredno i bez zastoja izmiruje sve obaveze", izjavila je Vidovićeva.
(Srna)