Održi li se trend neizvjesne ekonomske situacije, očekuje se da će u BiH banke podići kamate na depozite, ali i na kredite, potvrdili su iz Udruženja banaka BiH.
Kako pojašnjavaju, ekonomska dešavanja u Evropi, gdje je najavljen skok kamatnih stopa, ne bi u velikoj mjeri trebalo direktno da se odraze na BiH, ali s obzirom na inflaciju, koja je kod nas trenutno iznad osam odsto, povećanje kamatnih stopa i u BiH je praktično neminovno.
"Inflacija će u narednom periodu ići i preko 10 odsto i bez smirenja inflacije neće doći do regulisanja kamatnih stopa", rekao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
A da bi se situacija regulisala, više je preduslova. Prvi je, navodi Kutle, povećanje kamatnih stopa na depozite.
"Osjeća se da kamatne stope na depozit u BiH danas iznose nula, odnosno da malo-pomalo, uslovno rečeno, počinju nestajati iz banaka. Ljudi koji imaju veće depozite ulažu u nekretnine, investicije, zlato i druge proizvode, jer na štednji nemaju kamatu, a inflacija je osam odsto, što znači da najmanje toliko gube na novcu", pojasnio je Kutle.
Ako se ovo nastavi, banke u BiH, kako je pojasnio, moraće da regulišu kamatnu stopu na depozite da bi uopšte mogle funkcionisati.
"A čim i ako budu podizali kamatnu stopu na depozite, jasno je da će morati dirati kamatnu stopu i na kredite", naglasio je Kutle.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ovakav epilog potpuno očekivan.
Ističe da je još prije početka pandemije virusa korona upozoravao da bankarski sektor prikuplja niske kamatne stope i da će, čim dođe do porasta kamatnih stopa zbog inflacije, solventnost banaka biti dovedena u pitanje.
"Nažalost, ovo je vrlo neprijatan scenario po nas. Ali danas o tome pričati, a ne prije četiri godine, pokazuje jednu neozbiljnost naših institucija, a donekle i naših banaka", navodi Đogo.
On je uvjeren je da će banke povećati i aktivne i pasivne kamatne stope.
"Nema nikakvog smisla da držite beskorisne kamatne stope od dva-tri odsto, kada je inflacija 10 odsto. Time praktično gubite kupovnu moć svog novca koji držite u bankama. Ako je inflacija 10 odsto, onda bi teoretski trebalo da imate kamatnu stopu 10, 12 ili 13 odsto", pojašnjava Đogo.
Ono što slijedi, kako tvrdi, jeste da će banke pored iskazanog gubitka, prestati da odobravaju kredite po fiksnim kamatnim stopama, pogotovo kada su u pitanju dugoročni krediti.
"Imali ste do sada mogućnost da uzmete, recimo, do sedam godina kredit sa fiksnom kamatnom stopom. To će se skratiti na godinu, možda maksimalno tri. Kamatne stope, i aktivne i pasivne, će se povećati", naglašava Đogo.
Evropa se, podsjetimo, priprema za značajan rast kamata na kredite. Iz Izvršnog odbora Evropske centralne banke nedavno je prvi put najavljeno da bi za dva mjeseca i evropske monetarne vlasti mogle pokrenuti povećanje kamatnih stopa nakon što su to učinile brojne druge centralne banke.