Prema određenim istraživanjima, pokazalo se da roba koja je označena cifrom 99, po pravilu je skuplja od robe koje imaju cijenu bez te cifre.
Bez obzira u koliko prodavnica uđete i koliko god polica da pogledate, jedna cifra vam najčešće upada u oči kada su cijene artikala u pitanju. Devet. Čini se da nema cijene koja se ne završava ovom cifrom, u stvari, najčešće je to 99.
Istraživanje velikih razmjera koje su sproveli profesori Daniel Levi i Avići Snir, na osnovu višegodišnjih podataka prikupljenih iz američkih prodavnica, otkrilo je da potrošači, kada kupuju artikle čija se cijena završava na 9, ne samo da nisu uštedjeli taj jedan cent, nego su robu u prosjeku preplatili 18 odsto u odnosu na slične artikle s "normalnim cijenama“
Analizirali su cijene svega - od sireva, preko grickalica i sokova, supa u konzervi, deterdženata, do toalet papira i šampona, i zaključak je da kada se cijena robe završi na devet, po pravilu je skuplja od robe koje imaju cijenu bez te cifre.
Naravno, u slučaju određenih namirnica razlike su upadljive – na primjer, sokovi čija se cijena završava na devet su u prosjeku 43 odsto skuplji od sokova bez te cifre na kraju, toalet papir je skuplji za 35 odsto, bombone. 28 odsto, papirni ubrusi 23 i sapuni 22,6 odsto.
Niko ne zna kad je i zašto u trgovinu uvedena ta praksa da cijene završavaju na 9, ali slična je taktika otkrivena još u reklamama za "Macy" iz 1880. godine, u kojima su pojedine stvari koštale 1.99 i bile reklamirane kao odlična prilika. Istraživanja danas pokazuju da su među cijenama koje završavaju s devetkama najčešće 9.99, slijede zatim 9, pa 9.95 te 4.99.
Neka druga istraživanja pokazuju da trgovci zaokružuju cijene na 99 u slučajevima kada nešto poskupi kako bi minimizirali uticaj na potrošače, dok pri snižavanju cijene proizvoda idu na neke druge cifre.
(MONDO)