Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine od alkoholnih pića najviše izvezla rakije, dok je u istom periodu u državu došlo najviše piva, vidi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Kako piše u ovim podacima, tokom prošle godine je izvezeno 15.140.286 kilograma alkohola ukupne vrijednosti 33.652.787 KM.
"Najviše je izvezeno likera, rakija i ostalih alkoholnih pića za nešto više od 18 miliona KM, zatim slijedi izvoz piva za oko 7,8 miliona, te vina za oko 7,6 miliona KM", piše u podacima UIO BiH.
Dalje se navodi da je tokom 2022. godine uvezeno 181.170.345 kilograma alkohola za 231.712.601 KM.
Godinu ranije je uvezeno alkohola za oko 191 milion KM, a izvezeno za svega pet miliona KM.
Ubjedljivo najviše je u Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo piva, i to za iznos od 141.579.502 KM, dalje slijedi uvoz rakije, likera i ostalih alkoholnih pića za oko 43 miliona KM, pa vina za 39 miliona KM, te jabukovače, kruškovače, medovine ili sakea za 6,3 miliona KM.
U prvih mjesec dana ove godine došlo je alkohola za oko 14 miliona KM, a otišlo za dva miliona.
Najviše alkohola je u 2022. godini stiglo iz Srbije, i to za oko 88 miliona KM, pa slijedi uvoz iz Hrvatske za oko 59 miliona KM, te Slovenije za oko 28 miliona KM.
Sa druge strane, BiH je najviše alkohola plasirala u Srbiju za 11.058.471 KM, pa u Hrvatsku za 7.018.659, te Slovačku za 5.426.395 KM.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da imamo dovoljne količine prerade alkoholnih proizvoda, ali da je očigledno da je spoljnotrgovinski balans u deficitu.
"Postoji više razloga za takav odnos. Prvi je da naši prerađivački kapaciteti, odnosno firme koje se bave tim su manja preduzeća i imaju manji obim proizvodnje, a samim tim i veće troškove proizvodnje, pa oni nisu konkurentni većim kompanijama iz inostranstva koje zbog većeg obima posla imaju niže troškove proizvodnje", objašnjava Stanić.
Dodaje da je potrebna snažnija podrška domaćim preduzećima i ukrupnjavanje proizvodnje kako bismo stvarali snažna i veća preduzeća koja će prvo moći da se uspješno izbore na domaćem tržištu, a zatim i da nastupe na međunarodnom.
"Potrebna je jača podrška države kako bi se zaštitili domaći proizvođači. To se može uraditi različitim barijerama, posebno oko uvoza. Takođe, potrebna je direktna podrška privrednim organizacijama iz različitih budžetskih organizacija, od lokalnog nivoa, preko entiteta do državnog budžeta kako bi se jačali kapaciteti domaće proizvodnje i kako bi naše firme postale konkurentne velikim proizvodnim kapacitetima iz inostranstva", zaključuje Stanić.