Ekonomija

Švajcarska banka doživjela krah: Nije prvi put da je u problemu, prate je brojni SKANDALI

Autor Jana Desovski

Banku Kredit Svis prate brojni skandali, a sada je doživjela i krah.

Izvor: MONDO/Profimedia

Cijena akcija Kredit Svisa (Credit Suisse) juče je u jednom trenutku pala za čak 30 odsto, nakon što je najveći kreditor banke, Saudijska nacionalna banka, saopštila da više nije u mogućnosti da joj pruža finansijsku pomoć jer bi premašila zakonski limit vlasničkog udjela do 10 odsto. Ta banka je prošle godine učestvovala u dokapitalizaciji Kredit Svisa, vrijednoj 4,2 milijarde dolara, ostvarivši vlasnički udio od 9,9 odsto.

Kredit Svis je sinoć saopštio da će pozajmiti do 50 milijardi švajcarskih franaka od Švajcarske narodne banke, kako bi uvjerio investitore da ima gotovinu koja je potrebna za nastavak poslovanja.

"Ova dodatna likvidnost bi podržala osnovne poslove i klijente Kredit Svisa, jer banka preduzima neophodne korake da restrukturira svoje poslovanje kako bi stvorila jednostavniju i fokusiraniju banku izgrađenu na potrebama klijenata", saopštila je banka. Vest je uticala na finansijska tržišta širom svijeta, a strah od bankarske krize proširio se širom Evrope. Ali ovo nije prvi put da je švajcarski gigant u velikim problemima. 

Curenje podataka

Detalji o više od 18.000 računa u jednoj od najvećih svjetskih privatnih banaka otkrili su u februaru opsežnu listu klijenata umiješanih u mučenje, trgovinu drogom, kršenje ljudskih prava i druge teške zločine. Na ovim računima u jednoj od najpoznatijih finansijskih institucija u Švajcarskoj, Kredit Svis banci, nalazi se više od 100 milijardi švajcarskih franaka, prenio je Gardijan.

Curenje ukazuje na "široko rasprostranjene propuste Kredit Svisa, uprkos ponovljenim obećanjima tokom decenije da će ukloniti sumnjive klijente i nezakonitu imovinu", navodi britanski list, koji je dio konzorcijuma od 48 medija kojima je odobren ekskluzivni pristup podacima.

Analiza otkriva kako je Kredit Svis neprekidno otvarao ili održavao bankovne račune za brojne visokorizične klijente širom svijeta. Među njima su trgovac ljudima na Filipinima, šef berze u Hong Kongu zatvoren zbog mita, milijarder koji je naručio ubistvo svoje djevojke libanske pop zvijezde i rukovodioci koji su opljačkali državnu naftnu kompaniju Venecuele, kao i korumpirane političare od Egipta do Ukrajine.

Informaciju je nemačkom listu Zidojče Cajtung prvobitno otkrio anonimni uzbunjivač, koji je rekao da su švajcarski bankarski zakoni nemoralni. Novine su se zatim udružile sa mnogim medijima širom svijeta kako bi istražile podatke u vezi sa desetinama hiljada naloga, od kojih su neki otvoreni još 1940-ih, a više od dvije trećine otvorenih posle 2000. godine. Mnogi nalozi su i danas aktivni. Banka je saopštila da "snažno odbacuje" optužbe protiv nje, tvrdeći da je izvještavanje zasnovano na "selektivnim informacijama izvučenim iz konteksta, što je rezultiralo pristrasnim tumačenjima poslovanja banke".

Ali curenje podataka daleko je od jedinog skandala koji je pogodio finansijsku instituciju poslednjih godina. "The Week" se osvrće na neke od najvećih kontroverzi koje je švajcarska banka morala da prevaziđe. 

1. Predsjednik banke podneo je ostavku zbog kršenja kovid pravila

Antonio Horta-Osorio podneo je ostavku na mjesto predsjednika Kredit Svisa 17. januara 2022. nakon "ponovljenih kršenja" ograničenja pandemije, manje od godinu dana nakon što je preuzeo tu ulogu. Istraga upravnog odbora banke otkrila je da je Horta-Osorio, bivši izvršni direktor Lloids Banking Group, u nekoliko navrata prekršio pravila karantina, "uključujući putovanje u London prošle godine da gleda finale Vimbldona", piše Fajnenšel tajms.

Njegov odlazak bio je "ozbiljna sramota" za Kredit Svis, koji je angažovao portugalskog bankara da "pomogne u redefinisanju strategije" nakon što su prethodni skandali "narušili reputaciju banke za upravljanje rizicima i pokrenuli pitanja o njenom rukovodstvu", navodi list. Kredit Svis je odmah imenovao člana odbora Aksela Lemana za novog predsjednika, koji je bio na čelu banke samo pet nedjelja prije ogromnog curenja podataka, piše Gardijan. 

2. Skandal sa obveznicama

Švajcarska banka je kažnjena od skoro 350 miliona funti od strane globalnih regulatora u oktobru 2021. nakon što je priznala krivicu za prevaru u dugotrajnom skandalu koji je Mozambik gurnuo "u finansijsku krizu", piše Gardijan. Takozvani "skandal oko tune" je proizašao iz zajmova vrijednih 1,3 milijarde dolara koje je Kredit Svis dogovorio Republici Mozambik između 2012. i 2016. godine, navodno usmjerenih na "investicione šeme koje sponzoriše vlada, uključujući projekte pomorske bezbednosti i državni ribolov tune."

Ali dio sredstava je nestao, navodi se u novinama, a kasnije je otkriveno da je jedan od izvođača radova u Mozambiku tajno dogovorio pozamašne povrate "u vrednosti od najmanje 137 miliona dolara, uključujući 50 miliona dolara bankarima Kredit Svisa koji su trebali da obezbijede jeftinije kredite", otkrili su regulatori.

Međunarodna prevara je zatim dovela do toga da Međunarodni monetarni fond obustavi pomoć Mozambiku, što je na kraju izazvalo finansijsku krizu u zemlji. 

3. Kolaps fonda

Banka je izgubila 5,5 milijardi dolara kada je Archegos Capital Management propao početkom 2021. Velike investicije američkog hedž fonda "u određene tehnološke akcije nisu imale rezultate i vrednost njegovog portfelja u Kredit Svisu naglo je pala", objasnio je Rojters.

Nezavisni izvještaj o umiješanosti banke u rizični hedž fond kritikovao je ponašanje banke i utvrdio da su njeni gubici rezultat fundamentalnog neuspjeha upravljanja i kontrole u ​​njenoj investicionoj banci, posebno njenog glavnog brokerskog odjeljenja.

4. Korporativno špijuniranje

Bivši izvršni direktor banke Tidjane Thiam bila je prinuđena da napusti banku u martu 2020. nakon što je istraga otkrila da je špijunirala dvojicu njenih zaposlenih.  Banka je angažovala privatne detektive da prate Ikbala Khana, bivšeg šefa upravljanja bogatstvom, koji je otišao u svog najvećeg rivala UBS, i Petera Goerkea, bivšeg šefa ljudskih resursa.

Kredit Svis je umanjio optužbe o špijuniranju, ali je prošlog oktobra švajcarski nadzornik finansijskog tržišta (FINMA) rekao da banka planira da špijunira u "sedam navrata između 2016. i 2019. godine i da je većinu njih sprovela".

5. Kršenje sankcija SAD

Kredit Svis je 2009. kažnjen sa 536 miliona dolara zbog kršenja američkih sankcija Iranu i nekoliko drugih zemalja, uključujući Libiju, Sudan, Burmu i Kubu, između 1995. i 2007. godine. Američko ministarstvo pravde saopštilo je da je banka vršila plaćanja koja su tim zemljama omogućila pristup američkim finansijskim institucijama - praksa koju je Vašington zabranio, objašnjava Dojče vele.

Bila je to najveća takva kazna u istoriji kršenja američkih sankcija i, da banka nije sarađivala, vlasti su rekle da bi morala da plati još više.

6. Pomaganje

Godine 1995. Kredit Svis je bila među švajcarskim bankama kojima je naloženo da vrate skoro pola milijarde dolara pohranjenih na računima filipinskog diktatora Ferdinanda Markosa. Riječ je o sredstvima za koja su Filipini rekli da su ukradena iz nacionalne kase, prenio je tada Asošiejted pres.

Kasnije je otkriveno da je Kredit Svis otvorio račune za njegai njegovu suprugu pod imenima "Vilijam Sonders" i "Džejn Rajan", što je pomoglo da se njihova sredstva zaštite od kontrole.

(MONDO)