Ekonomija

JAKUP BERIŠ O ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI: Evo kako zgrade troše manje energije

Izvor Promo

Unapređenje energetske efikasnosti zgrada ne samo da smanjuje emisije gasova s efektom staklene bašte nego i štiti životnu sredinu, štedi novac, omogućava otvaranje novih radnih mjesta.

Izvor: Privatna arhiva

Zgrade su najveći potrošači energije, ali i najviše mogu da doprinesu smanjenju potražnje za njom. U Srbiji čak 38 odsto ukupne potrošnje energije odlazi na zgrade, što znači da troše više od industrije, saobraćaja i sektora poput poljoprivrede. Većina energije koja se troši u zgradama koristi se za grejanje, struju, vodu i kanalizaciju - kaže u intervjuu za Kurir Jakup Beriš, stalni predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, odgovarajući na pitanje zašto se kaže da zgrade mogu postati temelj za energetski efikasnu budućnost, i dodaje:

Unapređenje energetske efikasnosti zgrada ne samo da smanjuje emisije gasova s efektom staklene bašte nego i štiti životnu sredinu, štedi novac, omogućava otvaranje novih radnih mjesta. Povećanjem energetske efikasnosti mogu se smanjiti troškovi izrade proizvoda i pružanja usluga, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, čime se povećava profitabilnost za kompanije i smanjuju troškovi za državu.

Većina zgrada u Srbiji izgrađena je tokom sedamdesetih i osamdesetih, s konstrukcijom od armiranog betona, zidovima od cigle bez ikakve termoizolacije, drvenim ili metalnim prozorima i vratima, i imaju dotrajale grijne i druge instalacije. To samo znači da u Srbiji postoji veliki potencijal da se unaprijedi energetska efikasnost u zgradama.

UNDP i Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije su 2018. sproveli istraživanje o mogućnostima za uštedu energije u javnim zgradama centralne vlasti. Istraživanje je pokazalo da bi renoviranje 28 Vladinih zgrada uštedjelo preko 58.000 tona ekvivalenta ugljen-dioksidu u periodu od 10 godina i umanjilo primarnu potrošnju energije za čak 259,8 miliona kilovat-časova. To je sedam puta više od količine energije koju godišnje potroše javne zgrade i sistem rasvjete u Novom Sadu.

Očekujemo znatne uštede

Program obuhvata renoviranje 27 zgrada centralne vlasti

Ministarka rudarska i energetike Srbije Ðedović je nedavno objavila da UNDP već radi s Ministarstvom rudarstva i energetike na unapređenju energetske efikasnosti u zgradama. Kakve rezultate ste dosad postigli?

Taj program obuhvata renoviranje do 27 zgrada centralne vlasti u Beogradu, čija je ukupna površina 208.000 m2. Polovina ovih zgrada spada u zaštićenu kulturnu baštinu. Očekivani rezultati programa su smanjenje primarne potrošnje energije od najmanje 30 odsto, ušteda u operativnim troškovima za energiju od 29 odsto, smanjenje emisija ugljen-dioksida od 20 odsto i unapređenje uslova za rad u ovim zgradama.

Početna faza projekta podrazumijeva geološka istraživanja, studije izvodljivosti i pripremu tehničke dokumentacije. Geološka istraživanja na lokacijama zgrade SIV 3 i Palate Srbije pokazala su da postoji potencijal da se geotermalna energija koristi za grijanje i hlađenje ovih zgrada. Na osnovu ovih nalaza, UNDP je objavio tender za geološka istraživanja na lokaciji nove zgrade Beogradske filharmonije na Ušću, kako bismo utvrdili da li geotermalna energija može da se koristi za grijanje i hlađenje i ove zgrade.

Šta treba da bude prvi korak u unapređenju energetske efikasnosti zgrada u Srbiji?

Djelotvorno upravljanje energijom zasniva se na praćenju, analizi i izveštavanju o potrošnji energije. Stoga je neophodno prikupljati kvalitetne podatke o potrošnji energije u zgradama, jer na osnovu njih možemo da usvojimo i odgovarajuće mjere koje će dovesti do uštede energije i novca. Kako bi pomogao donosiocima odluka u Srbiji da dođu do ovakvih podataka, UNDP od 2016. podržava uvođenje sistema energetskog menadžmenta i informacionih sistema za energetski menadžment u lokalnim samoupravama.

Ovaj sistem pruža podatke potrebne za određivanje prioriteta u oblasti energetike i donošenje odluka o tome gdje treba uložiti javna sredstva kako bi se povećala energetska efikasnost.

U bazu podataka ovog informacionog sistema za energetski menadžment unijeto je više od 10.600 zgrada, 790.000 računa za energiju, gorivo i vodu, 15.100 trafostanica i 1.089.000 računa za energiju utrošenu za javnu rasvjetu. Ovo donosiocima odluka pruža dragocjene informacije o potrošnji energije i emisiji ugljen-dioksida. Na osnovu ove inicijative, renovirano je više od stotinu javnih zgrada.

Kako zgrade u kojima živimo i radimo mogu da postanu energetski efikasnije? Da li to nužno zahtijeva velika ulaganja?

Pojedine mjere zaista zahtijevaju ulaganja, ali dugoročno gledano, štede i energiju i novac, jer se umanjuju računi za struju i grejanje. Ove mjere obuhvataju, na primjer, renoviranje zgrada, unapređenje termoizolacije, ugradnju energetski efikasnih prozora, vrata i kotlova za grijanje vode, kao i termostate na radijatorima, pomoću kojih se kontroliše temperatura i sprečava pregrevanje, čime štedimo energiju.

Postoje i mjere koje nam pomažu da smanjimo račune za struju bez dodatnih ulaganja, ali od nas zahtijevaju da promijenimo neke svakodnevne navike. Ove mjere podrazumijevaju da gasimo svjetlo, smanjimo grijanje, kraće se tuširamo i zatvaramo prozore dok su uključeni uređaji za grijanje ili hlađenje.

Postoji li neki model koji bi se mogao primijeniti u Srbiji kako bi se obezbijedila finansijska sredstva za uvođenje mjera energetske efikasnosti u zgradama?

Renoviranjem zgrada u Srbiji i drugdje može da se bavi privatni sektor, pomoću takozvanog ESCO modela. Evropska unija je prepoznala ovaj model kao dobar način da se u unapređenje energetske efikasnosti zgrada uključi privatni kapital i kao priliku za otvaranje novih, „zelenih“ radnih mjesta.

Jednostavno rečeno, ESCO model predstavlja partnerstvo između ESCO kompanije i klijenta, koji može da bude privatno ili javno preduzeće. ESCO kompanija ulaže u renoviranje zgrade koja pripada klijentu u cilju smanjenja potrošnje energije i troškova, a profit ostvaruje posredstvom tako postignute uštede energije, koje može da iznosi i preko 50 odsto. Klijent plaća ESCO kompaniji razliku u računu za energiju tokom dogovorenog perioda, a kada ugovor istekne, klijent može da uživa u čistoj finansijskoj uštedi koja proističe iz unapređene infrastrukture.

Kako bi ovaj model uspio u Srbiji, treba obezbijediti podsticaje za privatni sektor da učestvuje u renoviranju zgrada u privatnom i javnom vlasništvu. Ovo podrazumijeva predvidljivost tržišta, finansijske podsticaje, garancije i izradu pouzdanih studija.

UNDP će pomoći vlasnicima javnih i privatnih zgrada da izrade kvalitetne studije, koje će ponuditi privatnom sektoru kako bi finansirao renoviranje javnih zgrada. Nadamo se da ćemo, počev od sljedeće godine, imati mnogo ovakvih javno-privatnih partnerstava.

Šta očekujete da će biti glavni doprinos regionalnog simpozijuma „Energetska efikasnost zgrada u regionu Balkana+“?

Cilj simpozijuma je ubrzanje uvođenja mjera energetske efikasnosti u zgradama u Srbiji i zemljama Zapadnog Balkana, kako bi se smanjili troškovi snabdijevanja energijom, ublažile klimatske promjene i zaštitili životna sredina i zdravlje građana. Predstavnici vlada, finansijskih institucija, međunarodnih organizacija, privatnog sektora i akademske zajednice okupiće se da razgovaraju o javnim politikama i razmene primere iz prakse, u cilju odgovora na zajedničke izazove i postizanja skoro nulte potrošnje energije u javnim i stambenim zgradama u regionu. Još jedan cilj simpozijuma je uspostavljanje regionalne mreže za energetsku efikasnost, kao i predstavljanje mape puta koja će usmjeravati zemlje u njihovoj tranziciji ka zgradama sa skoro nultom potrošnjom energije.

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku vlada Njemačke, Slovačke i Japana u okviru inicijative UNDP Climate Promise, 30. i 31. maja 2023. godine organizuje regionalni stručni simpozijum „Energetska efikasnost zgrada u regionu Balkana+“. Simpozijum će okupiti predstavnike vlada u regionu, finansijskih institucija, međunarodnih organizacija, privatnog sektora i akademske zajednice. Cilj ovog događaja je da pomogne Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, kao i zemljama u okruženju, poput Moldavije, da ubrzaju primjenu mera za povećanje energetske efikasnosti u zgradama, koje doprinose smanjenju troškova snabdijevanja energijom, ublažavanju klimatskih promjena i zaštititi životne sredine i zdravlja građana.