Svi nedostaci tradicionalnih osiguranja uskoro bi mogli da dobiju adekvatan odgovor uvođenjem parametarskog osiguranja ili osiguranja baziranog na indeksu.
Naknada štete kod klasičnih, tradicionalnih tipova osiguranja često podrazumijeva komplikovan i dug proces utvrđivanja visine štete. Štaviše, tačnu visinu štete ponekad je veoma teško utvrditi, a neke vrste gubitaka ponekad nisu ni pokrivene polisom osiguranja. Kao odgovor na ove nedostatke nastalo je parametarsko osiguranje koje predstavlja posljednju inovaciju u svijetu osiguranja.
Parametarsko osiguranje, ili osiguranje bazirano na indeksu, je vrsta osiguranja koja podrazumijeva isplatu unaprijed ugovorenog iznosa naknade u slučaju nastupanja određenog događaja. Dakle, kod parametarskog osiguranja ni isplata naknade, niti njena visina, ne zavise od štete koja je zaista nastala, što predstavlja suštinsku razliku između ovog tipa osiguranja i tradicionalnih tipova osiguranja.
Parametarsko osiguranje najčešće se koristi za osiguranje poslovnih rezultata u djelatnostima u kojima je uspijeh poslovnog poduhvata u direktnoj vezi sa vremenskim (ne)prilikama, kao što su: poljoprivreda, proizvodnja električne energije, građevinarstvo, transport robe i putnika i sl.
Kako parametarsko osiguranje funkcioniše?
Najprije, osiguravač i osiguranik na osnovu već poznatih činjenica konkretnog slučaja, potencijalnih rizika i ostalih relevantnih podataka ugovaraju objektivne parametre događaja, od čijeg nastupanja u budućnosti zavisi isplata naknade, koja se takođe unaprijed ugovara.
Navedeni parametri postavljaju se tako da mogu biti objektivno mjerljivi, ali se ipak prilagođavaju potrebama i okolnostima osiguranika ili njegovog poslovanja, a naročito stepenu izloženosti osiguranika štetnim događajima i njegovom stepenu tolerancije rizika. Nakon ugovaranja parametara, angažuje se treća strana zadužena za njihovo praćenje i pružanje relevantnih informacija o ostvarenju parametara. Na ovaj način obezbjeđuje se objektivnost na najvišem nivou budući da u ovom slučaju ni osigurnik ni osiguravač nemaju mogućnost da utiču na isplatu naknade niti na njenu visinu.
Parametarsko osiguranje u praksi
Parametarsko osiguranje u praksi izgleda na sledeći način: ukoliko je osiguranik privredno društvo koje se bavi građevinarstvom, moglo bi se ugovoriti da se naknada mora isplatiti u slučaju da određeno područje na kojem osiguranik posluje pogodi zemljotres magnitude 5,0 stepeni na Rihterovoj skali ili jači po zvaničnom izvještaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS.
Dakle, ukoliko ugovoreni parametri zaista budu ostvareni ili premašeni, te ukoliko treća strana potvrdi nastupanje događaja koji predstavlja “okidač” mehanizma isplate, osiguravač će osiguraniku isplatiti ugovorenu naknadu, bez obzira na to da li je šteta nastala.
Ovakav mehanizam isplate omogućava brzu isplatu naknade, što je osnovna prednost parametarskog osiguranja u odnosu na tradicionalne vrste osiguranja. Takođe, imajući u vidu da se isplata naknade ne vezuje za nastalu štetu, ovaj novi tip osiguranja omogućava osiguraniku da isplaćena sredstva usmjeri tamo gdje su ona najpotrebnija sa njegove tačke gledišta.
Konačno, parametarsko osiguranje se zbog svoje fleksibilnosti i širokog polja primjene pokazalo kao veoma korisno jer omogućava zaštitu u situacijama u kojima se klijentu ne može pružiti zaštita već postojećim vrstama osiguranja.
Nedostaci parametarskog osiguranja
Naravno, ni parametarsko osiguranje nije bez nedostataka. Imajući u vidu da isplata štete zavisi od nastupanja određenog događaja, ključno je adekvatno i precizno odrediti parametre jer upravo od toga zavisi isplata naknade. Takođe, kod parametarskog osiguranja uvijek postoji rizik da isplaćena naknada ne bude dovoljna za naknadu stvarne štete. Ovaj rizik se može izbjeći na način što se za nadoknadu stvarne štete ugovara neki od tradicionalnih tipova osiguranja, pri čemu parametarsko osiguranje služi kao osiguranje dopunskog karaktera i pruža apsolutnu zaštitu osiguraniku.
Iako parametarsko osiguranje još uvijek nije prisutno na tržištu osiguranja Bosne i Hercegovine, na inostranim tržištima postaje sve šire zastupljeno zbog čega se može očekivati da će uskoro postati dostupno i na našim prostorima.
(Jelena Milinković - Advokatska firma "Sajić")