Ekonomija

Po prvi put za 15 godina: Smanjen broj milionera u svijetu

Autor Dušan Volaš

Zbog previranja na berzama i devalvacije brojnih valuta u svijetu se prvi put u posljednjih petnaestak godina smanjilo privatno bogatstvo ljudi, što posebno važi za bogatije regione, a smanjio se i broj dolarskih milionera, piše dnevnik Handelsblat.

Izvor: MONDO/MARIO MILOJEVIĆ

Prema najnovijoj zajedničnoj studiji banaka Kredi suis i UBS, privatna imovina građana smanjila se tokom 2022. godine globalno za 2,4 odsto na procijenjenih ukupno oko 416 milijardi evra, i to je prvi pad od vrhunca finansijske krize 2008. godine, prenosi Handelsblat pisanje nejmačke agencije DPA.

Posebno su pogođeni bogatiji regioni, pa su tako Sjeverna Amerika i Evropa zajedno pretrpile gubitak od oko 10,9 milijardi dolara.

Istovremeno, u Latinskoj Americi se privatna imovina građana povećala za 2,4 miliijarde dolara, i to uglavnom zahvaljujući natprosečnom kursu tamošnjih valuta prema dolaru.

Opao je i broj dolarskih milionera širom svijeta, i to za 3,5 miliona na procijenjenih 59,4 miliona.

Mjereno po bogatstvu odraslih građana, globalno je na prvom mjestu i dalje švajcarska sa prosjekom od 685.230 dolara, a slijede SAD. Njemačka je sa prosječnih 256.180 dolara na 16. mjestu u svijetu.

Kada je riječ o "superbogatašima", ljudima čija imovina vrijedi više od 500 miliona dolara, na prvom mjestu su SAD, a slijede Kina i Nijemačka.

Ekonomista Entoni Šoroks, glavni autor studije, ocijenio je da su gubici u vrijednosti dionica i promjene kursa učinile da je 2022. bila najgora godina od finansijske krize 2008.

Šefica odjeljenja za ekonomiju i istraživanje u Kredi suis Nanet Hehler Faidherbe ističe da se razvoj lične imovine pokazao otpornijim i u vrijeme pandemije korona virusa, ali da su rast inflacije i kamatnih stopa i devalvacija 2022. dovele do promjene trenda.

Uz to su se, kako je ukazala, dogodili i lomovi na berzama zbog rata u Ukrjaini.

"Da je devizni kurs ostao konstantan, ukupno bogatstvo bi 2022. godine poraslo za 3,4 odsto, odnosno za 2,2 odsto po odraslom građaninu", rekao je Šoroks, dodajući da se uglavnom topila finansijska imovina, dok je ona nenovčane prirode, uglavnom nekretnine, uprkos znatnom rastu kamata, ostala robusna.

Analizom su obuhvaćena domaćistva 5,4 milijarde odraslih građana širom svijeta.

Mondo/Agencije