Ekonomija

Životni standard u BiH na nivou trećine prosjeka EU

Autor Željko Svitlica

U analizi Svjetske banke o Bosni i Hercegovin navodi se da je životni standard u BiH na nivou trećine prosjeka životnog standarda u EU.

Izvor: Screenshot, Svjetska banka

BiH je značajno napredovala u razvoju na putu ka članstvu u EU, ali su za dalji napredak potrebne ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih nivoa vlasti u BiH, navodi se u najnovijoj sveobuhvatnoj analizi Svjetske banke.

U najnovijem "Ekonomskom memorandumu za zemlju" naglašena je tranzicija zaposlenosti u BiH prema industriji i uslugama, uz održavanje odgovorne fiskalne politike, koja je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim nivoima.

Pored toga, BiH je značajno napredovala u smanjenju deficita spoljnog tekućeg računa, koji je 2021. godine pao na rekordno niskih 2,5 procenata bruto domaćeg proizvoda /BDP/, saopšteno je iz Svjetske banke.

"Međutim, BiH se i dalje suočava sa izazovima, pošto, u pogledu kumulativnog realnog BDP-a zaostaje za zemljama u regiji, a životni standard je otprilike na nivou trećine prosjeka EU", navodi se u saopštenju.

U izvještaju se naglašava i hitnost dubinskih strukturalnih reformi s ciljem jačanja rasta i napretka ka potpuno funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i članstvu u EU.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da je Banka opredijeljena za pružanje podrške BiH u promovisanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU.

Potrebne reforme u pet strateških oblasti

Reforme i dalji napredak su, prema izvještaju, potrebni u pet strateških oblasti: dobro makroekonomskom upravljanju i digitalizaciji, razvoju tržišta rada, omogućavanju iskorištavanja produktivnog potencijala firmi, olakšavanju pristupa finansiranju, povećanju konkurentnosti putem politika energetike i rudarstva.

Cilj konkretnih mjera preporučenih u ovih pet oblasti je unapređenje dijaloga o fiskalnoj politici, povećanje efikasnosti i produktivnosti firmi, podsticanje otvaranja firmi i olakšanje izvoza u EU.

"Očekuje se da će predstojeći EU Mehanizam za ugljenično prilagođavanje na granicama /CBAM/ značajno uticati na izvoz iz BiH, naročito iz sektora koji zavise od uglja i visoke emisije ugljenika. To dodatno potencira hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti", ističu iz Svjetske banke.

Starenje radne snage i usporavanje produktivnosti

U izvještaju se navodi da je starenje radne snage i usporavanje produktivnosti dodatno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim reformama tržišta rada, kao i da su za jačanje ekonomske dinamike i inkluzivnosti od ključnog značaja inicijative poput ciljanih socijalnih transfera, politika rodne ravnopravnosti i podrške privatnom sektoru.

Da bi ispunile težnje stanovnika BiH, vlasti na svim nivoima treba da sarađuju na ostvarenju zajedničkih ciljeva i razvijaju zajednički program reformi kojim će se povećati ekonomske mogućnosti zemlje, navodi se u izvještaju.

Svjetska banka smatra da je angažman aktera izvan vlasti, uključujući privatni sektor i civilno društvo, ključan za izradu i sprovođenje efikasnih politika.

Viši ekonomista Svjetske banke i koautor izvještaja Tihomir Stučka rekao je da je BiH napredovala dijelom zahvaljujući i sprovođenju učinkovitih fiskalnih politika i razboritom makroekonomskom upravljanju.

Tučika je dodao da su osnovni izazovi i dalje prisutni i zahtijevaju sprovođenje sveobuhvatnih ekonomskih i energetskih reformi, ne samo u svrhu rješavanja trenutnih problema nego i za postavljanje temelja za snažan dugoročni rast.

(MONDO)