Američka vlada donijela je odluku koja bi mogla značajno uzdrmati poslovanje online trgovina koje posluju sa Kinom i Hong Kongom.
Naime, ukinut je bescarinski uvoz pošiljki male vrijednosti, čime su uklonjena izuzeća predviđena uredbom "de minimis" koja su obilato koristile platforme za e-trgovinu poput Sheina i Temua.
Prema novoj odluci, koja je stupila na snagu u petak, proizvodi vrijednosti do 800 dolara koji stižu poštom iz Kine sada podliježu carini od čak 120 posto njihove vrijednosti, ili fiksnoj naknadi od 100 dolara po paketu. Ova naknada će se udvostručiti u junu.
Do sada, američki potrošači nisu plaćali carine na robu do 800 dolara kupljenu iz inostranstva, a takve pošiljke bile su izuzete i od standardnih carinskih procedura. Za poređenje, Evropska unija oslobađa carine na robu vrijednosti do 150 evra (oko 156 dolara).
Uredba "de minimis" u SAD-u uvedena je davne 1938. godine s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja. Tokom mandata predsjednika Baracka Obame, Kongres je podigao limit sa 200 na 800 dolara, što je rezultiralo značajnim porastom uvoza.
U proteklim godinama, vrijednost uvezene robe koja je koristila izuzeća prema "de minimis" uredbi porasla je više od sedam puta, premašivši milijardu dolara u fiskalnoj 2023. godini, pokazuju carinski podaci.
Najveću korist od ovih izuzeća imali su prvenstveno online trgovci koji robu isporučuju uglavnom iz Kine, kao što su Shein, Temu (u vlasništvu PDD Holdingsa) i Alibabin AliExpress. Ovaj nagli rast popularnosti kineskih platformi potaknuo je čak i američki Amazon da pokrene vlastitu diskontnu uslugu Haul, koja je trgovcima omogućavala isporuku robe iz Kine po cijeni od pet dolara, koristeći upravo "de minimis" odredbu.
Shein se oglasio povodom mogućih promjena carinske politike SAD-a još 2023. godine, pozivajući na reformu "de minimis" uredbe radi osiguranja ravnopravnog i transparentnog tržišnog nadmetanja. Temu, AliExpress i Amazon zasad nisu odgovorili na Rojterov upit za komentar.
Analitičari japanske banke Nomura izračunali su da je zahvaljujući "de minimisu" Kina prošle godine izravno potrošačima širom svijeta isporučila robu široke potrošnje u vrijednosti od 240 milijardi dolara, što čini sedam posto kineskog izvoza i 1,3 posto bruto domaćeg proizvoda.
Ova promjena američke trgovinske politike najteže bi mogla pogoditi kineski sektor proizvodnje odjeće, koji čini 35 odsto vrijednosti izravnih isporuka potrošačima. Slijede sektor elektronike sa 22 odsto udjela te proizvođači kućnih dekoracija i kozmetičkih proizvoda sa udjelima od 17 odnosno sedam odsto, procjenjuju u Nomuri.
(Mondo)