Onima koji žive i zarađuju prosječne plate u Amsterdamu, Luksemburgu ili Berlinu životni standard bi bio viši nego u Briselu, pokazuje istraživanje
Brisel, sjedište Evropske unije i centar evropske politike, često je u sjenci većih i glamuroznijih gradova kada se govori o troškovima života. Međutim, najnoviji izvještaj "Mapping the World’s Prices" koji je objavila Dojče banka, oslanjajući se na podatke sa sajta Numbeo, otkriva zanimljive i često neočekivane razlike među evropskim prijestonicama.
Upoređujući političko sjedište Evrope sa Londonom, Parizom, Amsterdamom, Luksemburgom i Berlinom, susjednim prijestonicama koje se često pominju u istom dahu kada je riječ o kvalitetu života, dobija se jasnija slika koliko zapravo košta svakodnevni život u ovom gradu.
Brisel i dalje najjeftiniji što se kirija tiče
Za one koji žive kao podstanari, Brisel nudi najpovoljnije uslove među analiziranim gradovima. Prosječna mjesečna kirija za jednosoban stan u centru Brisela u 2024. godini iznosila je 1.114,72 evra. U poređenju s Londonom, gdje ista nekretnina košta čak 2.151,79 evra, Brisel se čini kao prava povoljna oaza, piše Brisel Tajms.
Iako je cijena zakupa u Briselu porasla za 32 posto u odnosu na 2019. (kada je bila 844,31 evra), to je i dalje manji skok nego u Berlinu, gdje je kirija porasla čak 38 u istom periodu.
Kada je riječ o osnovnim troškovima stanovanja, električnoj energiji, grijanju, vodi i odvozu smeća, Brisel je zabilježio najveći rast cena među analiziranim prijestonicama. Od 2019. godine, kada su prosječni mjesečni troškovi iznosili 129,94 evra, cena je do 2024. skočila na 234,70 evra, što predstavlja rast od 81 posto.
Ipak, uprkos ovom dramatičnom porastu, Brisel se i dalje svrstava među najjeftinije gradove kada su u pitanju komunalije, čak su niže od onih koje je Berlin imao još 2019. godine, što ukazuje na to da su apsolutne vrijednosti i dalje konkurentne.
Da li plate prate skok cijena?
Dok su troškovi rasli, rast plata u Briselu nije pratio taj tempo. Brisel bilježi najniži prosječni neto mjesečni dohodak među uporednim prijestonicama, 2.766,03 evra u 2024. godini. Od 2019. taj iznos je porastao samo 20 posto, što je ujedno i najsporiji rast među analiziranim gradovima.
Za poređenje, u Londonu je prosječna plata porasla sa 2.387,61 evra na 3.467,55 evra – skok od čak 45 posto, čime se britanska prijestonica izdvojila kao grad sa najbržim rastom neto primanja.
Kombinacija sporog rasta plata i značajnog poskupljenja osnovnih usluga stavlja Brisel u nezavidan položaj. Jedino u Parizu i Luksemburgu je rast neto plata uspio da nadmaši porast troškova osnovnih komunalija, dok se ostali gradovi, uključujući i Brisel, suočavaju sa sve većim pritiskom na budžete svojih građana.
Ova neusklađenost između rasta troškova i plata predstavlja suštinu aktuelne krize troškova života koja potresa veći dio Evrope od izbijanja pandemije COVID-19.
U pokušaju da ublaže teret građanima, neke prijestonice su odlučile da intervenišu kroz subvencije u javnom prevozu. Tako je mjesečna karta u Amsterdamu pojeftinila za 10 posto, dok je u Berlinu pala za čak 28 posto. Najradikalniji potez povukao je Luksemburg, gdje je javnim prevozom moguće putovati besplatno, što predstavlja jedinstven primjer u Evropi.
Koliko novca je potrebno za isti standard života?
Prema procjenama sa Numbea, ukoliko želite da zadržite isti životni standard kao u Briselu (na osnovu prosječne neto plate od 2.939 evra), morali biste da u Londonu zarađujete čak 1.157,89 evra više.
S druge strane, onima koji žive i zarađuju prosječne plate u Amsterdamu, Luksemburgu ili Berlinu životni standard bi bio viši nego u Briselu.
Na prvi pogled, Brisel se čini kao jedna od pristupačnijih evropskih prijestonica, posebno kada je riječ o cijenama zakupa stanova i osnovnih komunalija. Međutim, spori rast plata i porast troškova života stvaraju rastući jaz koji sve više opterećuje stanovnike ovog evropskog centra.
U poređenju sa svojim susjedima, Brisel nudi određene prednosti, ali i izazove, koje bi trebalo pažljivo razmotriti prilikom procjene stvarnih troškova života u evropskoj prestonici.
(EUpravo zato.rs)