Dok potrošači u Evropi konačno osjećaju olakšanje zbog usporavanja inflacije hrane, stručnjaci upozoravaju na novi rizik. Ekstremne vrućine i suše mogle bi da se preliju na police supermarketa i donesu skuplje namirnice već naredne godine.
Iako je inflacija hrane u evrozoni poslednjih mjeseci počela da usporava, ekonomisti upozoravaju da bi ovogodišnji ekstremni toplotni talasi i suša mogli da izazovu novi rast cijena namirnica već tokom 2027. godine.
Prema procjenama analitičara, vremenske prilike predstavljaju veći rizik za buduće cijene hrane nego nedavni sukob između Izraela i Irana, jer bi šteta na usjevima mogla da nadmaši uticaj poskupljenja energenata i đubriva.
Vrućine veća prijetnja od geopolitičkih kriza
Početkom godine strahovalo se da će rast cijena nafte i mineralnih đubriva, izazvan sukobima na Bliskom istoku, brzo dovesti do novih poskupljenja u prodavnicama.
Međutim, nakon smirivanja sukoba i pada cijena energenata, taj rizik je značajno umanjen. Ipak, ekonomisti upozoravaju da posljedice promjena na tržištu sirovina do potrošača obično stižu sa zakašnjenjem od oko godinu dana, pa bi određeni efekti mogli da se osjete tek tokom 2027.
Stručnjaci iz kompanija Oxford Economics i Deutsche Bank smatraju da će cijene hrane ponovo početi da rastu, ali da će ključni razlog biti klimatski uslovi.
Kako vrijeme utiče na cijene hrane
Visoke temperature i dugotrajne suše smanjuju prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, što dovodi do manje ponude i viših cijena.
Pored toga, proizvodnja hrane postaje skuplja zbog većih troškova energije i đubriva. Gorivo je neophodno za rad poljoprivrednih mašina, transport, preradu, pakovanje i hlađenje proizvoda, dok rast cijena prirodnog gasa automatski povećava i cijenu mineralnih đubriva.
Ipak, ovi troškovi ne prenose se odmah na krajnje kupce. Potrebno je da prođe čitav proizvodni ciklus, pa se posljedice najčešće vide tek nakon naredne žetve.
Prema procjenama Oxford Economicsa, više cene energenata, đubriva i poljoprivrednih sirovina mogle bi da povećaju inflaciju hrane u evrozoni za oko 0,5 procentnih poena tokom naredne godine.
Suša bi mogla dodatno da pogura cijene
Mnogo veći problem, međutim, predstavljaju klimatske promjene.
Analitičari procjenjuju da bi samo posljedice ovogodišnjih vrućina i suše mogle da povećaju inflaciju hrane za još jedan procentni poen, zbog čega bi rast cijena namirnica u evrozoni tokom 2027. mogao da dostigne oko tri odsto.
Upozoravaju da su štete na poljoprivrednim kulturama već sada neizbježne, a novi talasi ekstremnih vrućina mogli bi dodatno da smanje prinose.
Situaciju bi mogao da pogorša i snažan klimatski fenomen El Ninjo, koji doprinosi češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama širom svijeta.
Zašto su cijene hrane trenutno stabilnije
Uprkos ovim upozorenjima, inflacija hrane u evrozoni trenutno nastavlja da usporava.
Prema procjenama Evropske statističke službe Eurostat, godišnja inflacija hrane pala je sa 2,5 odsto u decembru 2025. na 1,6 odsto u junu ove godine, što je najniži nivo još od sredine 2021.
Smanjenju cijena doprinijeli su dobra prošlogodišnja žetva žitarica, veća ponuda sirovog mlijeka, stabilizacija cijena kafe, kakaoa i čokolade, kao i pad cijena maslinovog ulja i energenata.
Zbog toga Oxford Economics očekuje da će inflacija hrane, alkoholnih pića i duvana tokom ove godine iznositi oko 2,1 odsto.
Klimatske promjene dugoročno podižu inflaciju
Ekonomisti upozoravaju da će klimatske promene dugoročno sve više uticati na rast cijena hrane.
Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje da visoke temperature mogu da utiču na inflaciju i do godinu dana nakon pojave ekstremnih vremenskih uslova.
Prema procjenama ECB, do 2035. godine globalno zagrevanje moglo bi da poveća godišnju inflaciju hrane u svijetu između 0,9 i 3,2 procentna poena, u zavisnosti od razvoja klimatskih promjena.
Toplotni talas koji je pogodio Evropu 2022. godine povećao je inflaciju hrane na kontinentu za oko 0,7 procentnih poena, a stručnjaci smatraju da bi slični događaji u budućnosti mogli da imaju još izraženiji efekat, jer su usjevi sve osjetljiviji na ekstremne temperature i dugotrajne suše.
(EUpravo zato/euronews.com)