Radikalni iskorak

NATO pravi nevjerovatan zaokret: Identifikovali novu veliku prijetnju!

Autor Marija Ivetić

Potencijalno značajne promjene unutar organizacije koja je tradicionalno štitila Zapad od prijetnji iz Rusije.

Izvor: Tanjug/Francois Walschaerts/Pool Photo via AP

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg govorio je s kakvim se problemima Alijansa susreće - poplave, užarena ljeta u Iraku, ruske podmornice na Arktiku. Zbog toga, ali i drugih novih okolnosti, on želi da u fokus strategije i planiranja NATO-a stavi pitanja klimatskih promjena, označavajući ih kao bezbjednosnu prijetnju.

Ministri spoljnih poslova članica NATO-a odobrili su taj novi iskorak Saveza na sastanku u Briselu i time pokazali potencijalno značajne promjene unutar organizacije koja je tradicionalno štitila Zapad od pretnji iz Rusije i od drugih političkih aktera u svijetu, piše "Vašington post".

Dodatnu težinu početku rasprave o ovom pitanju daje činjenica da je istorijski posmatrano, vojska bila glavni pokretač tehnoloških promjena. Ali, kada je riječ o klimatskim promjenama, tu vojska dosada nije bila ažurna djelimično jer javnost ni ne zna koliki je "ugljenični otisak" vojske, prenosi Jutarnji list.

Nedavna analiza britanskog lobističkog udruženja utvrdila je da britanska vojska učestvuje sa 1,6 odsto u ukupnim britanskim emisijama štetnih gasova, jedan posto u slučaju Francuske i 0,5 posto u slučaju Njemačke.

Generani sekretar NATO-a zato kaže da se nada da će se lideri iz zemalja članica na samitu krajem godine obvezati da učine svoje vojske emisijski neutralnima do 2050. godine.

Već neko vrijeme vojske u svoje planove uključuju klimatske promjene, ali većinom uzimajući u obzir kako one utiču na bezbjednosne rizike i prete njihovoj materijalnoj infrastrukturi. Ali, rijetko je to bilo u opsegu koji sada zagovara Stoltenberg.

Posljedice promjene klime posebna su prjietnja američkoj vojsci koja je angažovana širom svijeta, a neke misije su povezane s nestablinošću prouzrokovanom klimom.

Na primjer, vojne baze SAD u svetu, uključujući i pomorsku bazu Norfolk u Virdžiniji, američku mornaričku akademiju u Merilandu i radarsku stanicu u Kejp Lisburnu u Aljasci već su pod udarom poplava, suša i ekstremnih temperatura koje naučnici povezuju s klimatskim promjenama. Druga mjesta, poput vazdušne baze Lengli u Virdžiniji i baze Peterson u Koloradu, bile su teško pogođene uraganima i požarima.

Norfolk, koji je najveća pomorska baza na svijetu, naročito je dramatičan primjer toga što se događa. Zbog podizanja nivoa mora i promjena okeanskih struja, tamo su poplave dio svakodnevnice, čak i kada ne pada kiša. Stanovnici ponekad ne mogu ni da se kreću jer su ulice pod vodom, a morska voda redovno ulazi u cijevi i drugu infrastrukturu.

(Mondo.rs)

Tagovi