Sovjetska nuklearna elektrana u Černobilju prouzrokovala je 1986. godine najtežu mirnodopsku nuklearnu katastrofu u istoriji čovječanstva.
U Ukrajini se danas obilježava 35 godina od najveće civilne nuklearne katastrofe u Černobilju, udaljenom oko 100 kilometara od glavnog grada Kijeva. Razlog za tragediju je bila havarija koja je prouzrokovala eksploziju njenog četvrtog atomskog reaktora. Jedan od reaktora elektrane "Vladimir Iljič Lenjin" - kako se zvanično zvala černobiljska nuklearna elektrana, eksplodirao je 26. aprila u 1.24 poslije ponoći po lokalnom vremenu zbog greške u rukovanju i nedostataka u bezbjednosnom sistemu.
Nakon eksplozije izbili su požari, a nuklearno gorivo gorilo je duže od deset dana, te oslobodilo radioaktivnost jednaku eksploziji najmanje 200 bombi bačenih na Hirošimu.
Na licu mjestu poginula je 31 osoba, sa ozračene teritorije evakuisano je 116.000 ljudi, a u narednom periodu još 230.000. Od nuklearnog zračenja koje je uslijedilo odmah pošto je došlo do kvara, umrle su desetine hiljada ljudi, uključujući još toliko u naredne dvije decenije. Više od 100.000 osoba je zadesila trajna invalidnost.
Posljedice katastrofe nikad nisu precizno izmjerene i predstavljaju prijetnju po okolinu, čemu se, prema ocjeni naučnika, ne pridaje dovoljno pažnje. Tadašnja komunistička vlast u Sovjetskom Savezu na čelu s Mihailom Gorbačovom danima je ćutala o katastrofi. U prvom zvaničnom saopštenju oglasila se tvrdnjom da se građani u okolini elektrane "osjećaju dobro", iako je posljedice radijacije ne nastupaju odmah i mogu se odraziiti na generacijama potomstva ozračeni.
Radioaktivni oblak je prekrio veći dio Evrope, izazivajući ekološku katastrofu na evropskom kontinentu, čije će se posljedice osetiti i u narednim vijekovima. Radioaktivnoj prašini su izloženi, pored teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza, i Poljska, Bugarska, Njemačka, Švedska, Švajcarska, Belgija, Holandija, Velika Britanija, Finska, bivša Jugoslavija, Rumunija, Austrija, a radioaktivna prašina je zahvatila i istočni dio SAD. U izvjesnoj mjeri gotovo čitava Sjeverna hemisfera osjetila je posljedice.
Ovaj dan se svake godine u Ukrajini obilježava komemorativnim skupovima kao sjećanje na žrtve nezabilježene ljudske nesereće. Spomenik žrtvama černobiljske katastrofe podignut je u Savutiču, koji se nalazi na oko 50 kilometara od centrale. Prema ukrajinskim izvorima, skoro 10 odsto teritorije bilo je direktno izloženo radijaciji, a u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od posljedica katastrofe, među kojima je više od pola miliona djece.
Bjelorusija navodi da je poslije havarije, radioaktivnom zagađenju bila izložena četvrtina bjeloruske teritorije, na kojoj je živjela petina stanovništva, i da je procijenjena šteta za tu zemlju 235 milijardi dolara.
Grad Pripjat (neretko se naziva Černobilj) danas je "grad duhova", koji povremeno posjećuju samo avanturistički opredijeljni turisti. U zaštićenu zonu danas se može ući samo sa posebnom dozvolom i odgovarajućom opremom. U Pripjatu je u januaru 1986. godine živjelo 49.400 ljudi.
UN su 2016. proglasile 26. april Međunarodnim danom sjećanja na katastrofu u Černobilju, a nacionalni memorijal ustanovljen je i u Rusiji i Bjelorusiji.
Černobilj je, inače, postao regija koja je pod stalnom međunarodnom prismotrom stručnjaka i medicinskog osoblja.
Prema podacima iz aprila 2014. godine, širom svijeta je aktivno 435 nuklearnih elektrana u 31 državi.
(MONDO)