Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija uputio je danas lični poziv Vladi Hrvatske da pokuša da nađe neku drugu lokaciju umjesto Trgovske gore, na granici sa BiH, za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada.
"Suviše je napetosti, nervoze među građanima i bilo bi bolje da to riješimo pronalaženjem neke nove lokacije nego da napravimo međusobno nepovjerenje", rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predsjednikom hrvatske Vlade Andrejem Plenkovićem.
Prema Tegeltijinim riječima, trenutno je pitanje planirane izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, u blizini granice sa BiH, najaktuelnije pitanje u odnosima dvije zemlje.
Predsjedavajući Savjeta ministara ocijenio je da to pitanje u ovom momentu nije toliko problematično, ali može u budućnosti da stvori problem.
"Izgradnja tog odlagališta izaziva strepnju i strah građana u dolini Une. Imamo dobre razgovore, imamo dogovor da će naši stručnjaci učestvovati u radu sa hrvatskim stručnjacima kako bi imali što bolje informacije i kako bi se smanjio strah građana prema izgradnji odlagališta", dodao je Tegeltija.
Tegeltija je kao poseban uspjeh dvije zemlje u godini koju je obilježila pandemija virusa korona naveo zajedničku izgradnju mosta Svilaj na Savi, na koridoru "Pet ce", koji je pušten u promet zajedno sa graničnim prelazom.
"Pri kraju smo zajedničke izgradnje mosta u Gradišci, potpisali smo sporazum o zajedničkoj rekonstrukciji svih graničnih mostova koji povezuju BiH i Hrvatsku, i ono što mogu još jednom da potvrdim jeste da postoji saglasnost da se poslije mnogo godina gradi novi granični prelaz u području Brčko distrikta koji će povezati BiH i Hrvatsku", dodao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, razgovarano i o južnoj gasnoj konekciji, za koju je BiH jako zainteresovana kako bi, uz istočnu konekciju, imala još jednu opciju za snabdijevanje gasom.
Tegeltija je rekao da je Hrvatska sa južnom gasnom konekcijom stigla na 60 kilometara do granice sa BiH, dok BiH priprema potrebne dokumente u vezi sa ovim i projektom izgradnje istočne gasne konekcije.
"Za nas je jako važno da uspostavimo `zeleni koridor` na graničnom prelazu sa EU, a jedini partner sa kojim to možemo raditi je Hrvatska. To bi bio prvi `zeleni koridor` jedne od zemalja zapadnog Balkana sa EU", dodao je Tegeltija, navodeći da se dogovor o tome očekuje na proljeće.
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je razgovarano i o pandemiji virusa korona, te ilegalnim migracijama.
"Mislim da su odnosi BiH i Hrvatske pokazali kako susjedi treba da se odnose međusobno kada su u pitanju krize poput kovida", istakao je Tegeltija, podjećajući da su dvije zemlje, nekada i mimo preporuka medicinske struke, uspjele da sačuvaju realan život na graničnim prelazima.
Tegeltija je ovom prilikom zahvalio Hrvatskoj na pomoći u snabdijevanju BiH vakcinama protiv virusa korona.
Kada su u pitanju ilegalne migracije, Tegeltija je rekao da je hrvatski premijer konstatovao da se radi o velikom problemu cijele Evrope i da se one čudno pomjeraju.
"Definitivni je stav da Hrvatska neće pristupiti postavljanju žica na granici sa BiH kako bi spriječili ilegalne migracije", naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara i najavio i u budućnosti saradnju bezbjednosnih agencija koje treba da spriječe ilegalne migracije i one koji se bave ilegalnim prebacivanjem migranata.
Tegeltija je dodao da između dvije zemlje postoje i neka otvorena pitanja, od kojih su neka iz prošlosti, ostala iz procesa sukcesije, pitanje u vezi sa imovinom građana i preduzeća iz BiH u Hrvastkoj, te arbitražni postupak hrvatske "Elektroprivrede" i TE "Gacko".
"To su sve teme koje ne ugrožavaju ozbiljno odnose dvije zemlje", konstatovao je Tegeltija i dodao da je otvoreno i pitanje ugovora o granici koji još nije ratifikovan ni u jednom niti u drugom parlamentu.
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da nije preskočena priča o reformi izbornog zakonodavstva u BiH.
Prema Tegeltijinim riječima, do kraja prvog kvartala iduće godine očekuje se sljedeća zajednička sjednica Savjeta ministara i Vlade Hrvatske, a u planu je i održavanje privrednog foruma u Sarajevu na kojem bi privrednici dvije zemlje definisali pravce buduće ekonomske saradnje i njenog dizanja na viši nivo.