Na ruskom vojnom brodu "Moksva" došlo je do eksplozije za koju Kijev tvrdi da su je oni izazvali, a Moskva da je eksplodirala municija.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u četvrtak popodne da je požar na brodu Moskva pod kontrolom i da su eksplozije municije na brodu zaustavljene. Brod će biti odvučen nazad u luku kako bi službenici mogli da utvrde uzrok požara.
"Glavno raketno naoružanje broda nije oštećeno. Posada krstarice evakuisana je na brodove Crnomorske flote u tom području", saopštili su Rusi. Ranije je guverner Odese rekao da je vodeći brod ruske Crnomorske flote pogođen ukrajinskim raketama.
“Projektili Neptun koji čuvaju Crno more nanijeli su vrlo ozbiljnu štetu ruskom brodu. Slava Ukrajini!”, napisao je na Telegramu guverner Maksim Marčenko. Takođe, savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič potvrdio je napad na brod, ali nije otkrio njegov položaj.
"Brzo gori. Sada. Uz ovako uzburkano more, ne zna se kad će pomoć moći da stigne do njih", rekao je on.
Krstarica Moskva bila je jedna od najmoćnijih ratnih brodova u Crnom moru. To je bila mobilna raketna baterija od 12.500 tona, dugačka skoro 200 metara, sa više od 500 članova posade. Imala je dovoljno projektila da zbriše cijelu ukrajinsku mornaricu i dovoljno protivvazdušnih raketa da odbije skoro svaki vazdušni napad. Pored Moskve kao vodećeg broda, ruska Crnomorska flota stacionirana na Krimu ima još 10 fregata i oko 10 topovnjača, šest dizel-električnih podmornica i 10 ili 11 desantnih brodova.
Ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi svojim trupama da prošire svoj rat u Ukrajini, Moskva će, kao vodeći brod Crnomorske flote, nesumnjivo predvoditi takav pomorski napad – pisao je časopis Forbs ranije ove godine. Vojni ekspert Dejvid Aks je tada procijenio da bi 'Moskvi' jedino mogle da naštete nove baterije protivbrodskih raketa Neptun koje su unaprijedili Ukrajinci, što se i dogodilo juče.
Novi Neptun vođen radarom može da pogodi brodove udaljene čak 175 milja, primijetio je Aks davno, a Kijev je takođe kupio turske bespilotne letelice TB-2 Bajraktar kao i radare američke proizvodnje koji mogu precizno da uoče ciljeve za Neptunove operacije.
Krstarica Moskva ušla je u sastav sovjetske ratne mornarice 1982. godine, kao prva u klasi tri ista broda. Imala je istorijsku ulogu na samitu na Malti 1989. između sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova i američkog predsjednika Džordža V. Buša, kada je malteški sporazum saglasio da dvije supersile nikada neće zaratiti jedna sa drugom. Moskva i njene "sestre“ stvorene su u završnoj fazi Hladnog rata kao alternativa krstaricama klase Kirov na nuklearni pogon. Obe vrste su funkcionisale kao teško naoružani vodeći brodovi za površinske akcione grupe protiv ratnih brodova NATO-a na otvorenim okeanima.
Četrdeset godina kasnije, "Moskva" je zadržala ključnu formaciju sa naprednim borbenim sredstvima: ima 16 fiksnih lansera za protivbrodske rakete P-1000 dometa 300 milja, vertikalne cijevi za 64 protivvazdušne rakete S-300 sa domet od 56 milja, lansere za 40 raketa vazdušne osovine, plus topove kalibra 130 milimetara, topove za samoodbranu, torpedne cijevi i prateći borbeni helikopter.
Senzori ga čine samodovoljnom raketnom baterijom, a brodski radari Top Pair i Top Steer nadgledaju prostor do 200 milja oko palube, pa čak i dalje.
"Moskva“ je predvodila napad ruske mornarice na Gruziju 2008. godine, štiteći tri amfibijska broda koji su iskrcali bataljon ili dvije pomorske pešadije. Malo je poznato da je krstarica i tada bila pogođena gruzijskom krstarećom raketom, ali nije potonula: godinu dana je potrošeno na popravku i vratila se u more 2010. godine.
Takođe je odigrala ključnu ulogu tokom ruske invazije na ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, kada je kobno uticala na ukrajinske ratne brodove iz Donuzlavskog zaliva. U sirijskoj intervenciji 2015. godine raspoređena je duž tamošnje obale da zaštiti ruske trupe od vazdušnih i morskih napada.
Prošlog novembra, "Moskva“ i fregata Admiral Esen su isplovili iz Sevastopolja i ušli u Crno more da nadgledaju američke i turske ratne brodove. "Moskva“ ne nosi najmoćnije ruske krstareće rakete tipa "Kalibar“, ali je njen posao bio da zaštiti one u svom jatu koji ih nose. U ratnim scenarijima ruske okupacije čitave ukrajinske obale igrala se njena centralna uloga: artiljerija i podmornice pod njenim patronatom gađali bi Kalibar na kopnene ciljeve, a amfibijska plovila bi iskrcavala pešadiju pod njegovim zaštitnim kišobranom.
Bez "Moskve“ u Crnomorskoj floti, analitičari širom svijeta se s pravom pitaju da li Putin i Moskva uopšte mogu da računaju na zauzimanje Odese.
(MONDO)