Svijet

Otimačina oko naoružanja u Evropi - svako ga želi za sebe: Lome se koplja, šta će biti sa budžetom od 2 milijarde €?

Autor Sara Gajić

Evropska unija ima budžet od 2 milijarde evra za naoružanje, i problem je kako ga rasporediti.

Izvor: Printscreen/NextaTV

Evropska unija je pred sebe postavila još jedan veoma ambiciozan plan – da model koji je osmislio iskoristi za zajedničku nabavku vakcine protiv Covid-19 i prenameni ga za formiranje strategije za zajedničku nabavku oružja. Osnovni zadatak "teškog“ plana od dvije milijarde evra je da se iskoristi status EU kao najvećeg trgovinskog bloka na svijetu kako bi se postigli povoljniji uslovi za nabavku naoružanja na globalnom tržištu od onih koje svaka od 27 država članica moglo bi da pregovara odvojeno.

Prema planu, koji je prva vidjela redakcija Politiko, budžet od dvije milijarde evra bio bi iskorišćen za refundaciju cijene naoružanja koje bi članice samoinicijativno donirale Ukrajini, ali bi se njime finansirala i buduća nabavka oružja. Treba naglasiti da bi pomenuta suma bila iskorišćena samo i isključivo za zamjenu opreme koju članice doniraju Ukrajini, a ne bi se radilo na dodatnom naoružavanju zemalja EU.

Ovim je Unija još jednom potvrdila da rat u Ukrajini smatra krizom koja je uporediva sa pandemijom korona virusa po ugroženosti njenih građana, zbog čega je spremna na korake bez presedana. U slučaju da se ove nedjelje na sastanku Savjeta EU usaglase uslovi zajedničkog plana za nabavku naoružanja, kako je najavljeno, Unija bi, kao projekat čiji je glavni zadatak bio očuvanje mira na Starom kontinentu, zvanično "preći Rubikon“ tako što je počeo da naoružava jednu od zaraćenih strana u najkrvavijem sukobu od kraja Drugog svjetskog rata.

Članice se pobunile

Međutim, države članice već počinju da se opiru ovoj inicijativi. Iako je rijetko koja zemlja spremna da direktno kaže da se protivi nekom drugom umesto da njeni demokratski izabrani predstavnici odlučuju o pitanjima naoružanja, a time i de facto nacionalne bezbjednosti, između redova izjava državnika EU prošlje nedjelje, ona izgleda da je ovo glavni kamen spoticanja za širu strategiju nabavke oružja.

"Problem je što svaka vlast prvenstveno želi da sebi obezbijedi dovoljnu količinu naoružanja. Ukrajinu se kao donacija šalje samo oprema koju vlada smatra viškom" objasnila je za Politiko njemačka evroposlanica Hana Nojman iz redova Zelenih, aludirajući na to da među liderima zemalja EU ima svojevrsni skepticizam prema ideji da će neko drugi odlučivati šta predstavlja "višak“ u kontekstu naoružanja i nacionalne bezbjednosti država članica.

Mnogo otvorenih pitanja i jedan konsenzus

Ministri odbrane i spoljnih poslova bi na današnjoj sjednici Savjeta EU trebalo da definišu i odgovore na pitanja od kojih proizvođača bi Unija kupovala oružje, koja institucija EU bi bila zadužena za pregovore o nabavci oružja na globalnom tržištu. , a kako spriječiti moguću nabavku veće količine oružja nego što je zaista potrebno.

Takođe, nameću se pitanja koja još uvijek nemaju principijelan odgovor, poput: Da li će složena briselska birokratija toliko zakomplikovati nabavku naoružanja da naoružanje koje je Kijevu trebalo juče na frontu neće stići do kraja godine? S obzirom na inflaciju i stagnirajuću ekonomiju, da li je budžet od 2 milijarde evra dovoljan da pokrije rastuće troškove municije? I, na kraju krajeva, da li su same države članice spremne da svoje strateške interese prepuste EU kao trećoj strani.

Međutim, odgovori na ova pitanja mogu se tražiti tek nakon postizanja principijelnog konsenzusa da su države članice spremne da zakorači u pravcu zajedničke nabavke naoružanja. Trenutno postoji konsenzus samo o tome da se Ukrajini dozvoli da pošalje milion artiljerijskih projektila kalibra 155 mm do kraja tekuće godine.

Vrijedi napomenuti da je Evropska unija do sada identifikovala 15 proizvođača oružja u 11 država članica, zbog čega je komesar Evropske komisije Tijeri Breton, zadužen za promociju domaće proizvodnje, već prošle nedjelje započeo svojevrsnu turneju po EU. zemlje sa razvijenom vojnom industrijom kako bi se otpočeli pregovori sa kompanijama koje bi mogle da učestvuju u projektu.

(MONDO)