Svijet

BOŽIĆ SE SLAVI I U ETIOPIJI 7. JANUARA! Ovo su običaji pravoslavaca širom svijeta, jedni će vas posebno iznenaditi

Autor Vesna Kerkez

Ne proslavlja se Božić samo kod nas 7. januara.

Izvor: Profimedia/ZUMA Press

Božić po julijanskom kalendaru koji se proslavlja 7. januara slavi više od 200 miliona hrišćana pravoslavne vjeroispovesti. Iako je veliki broj pravoslavnih hrišćana u istočnoj Evropi, proslava i božićne liturgije obilježavaju se širom svijeta. Način proslave i običaji različiti su u gotovo svakoj državi, a evo nekoliko od najzanimljivijih. 

Srbija i Republika Srpska

Božić je u Srbiji od jula 2001. godine i jednodnevni državni praznik. Simboli ovog praznika kod pravoslavnih Srba su badnjak i česnica, u koju se stavlja novčić, nakon čega se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. Novčić, koji je od srebra ili zlata, simbolizuje dar novorođenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.

Božić je porodični praznik i slavi se u kući i u crkvama, a pod kuće se po tradiciji posipa slamom da bi se dočarao skromni ambijent pećine u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa „Hristos se rodi“, a odgovor je 'Vaistinu se rodi'.

Ukrajina

Kada djeca ugledaju istočnu zvijezdu, koja podseća na Tri mudraca, tada počinje Sveta večera, piše Nacionalna geografija. Tada se u kuću unosi pšenica što je dio običaja koji se zove 'Diduh', odnosno 'dedin duh', koji simboliše pretke i želju da godina bude dobra.

Cijela Ukrajina je sve do 2023. godine Božić slavila 7. januara. Predsjednik Vladimir Zelenski potpisao je u julu Zakon po kojem će se Božić u ovoj zemlji slaviti 25. decembra, kako bi se distancirala od Rusije, zbog rata koji na njenoj teritoriji bukti od februara 2022. godine.

"Ukrajinski narod dugo je bio podložan ruskoj ideologiji u gotovo svim životnim segmentima, pa se i Božić slavio po julijanskom kalendaru. Nastavlja se snažan preporod ukrajinske nacije i da stalna borba za sopstveni identitet doprinosi svijesti i želji svakog Ukrajinca da živi u skladu sa tradicijom i svojim praznicima“, navedeno je u tekstu pomenutog Zakona.

Rusija

Sve do Badnje večeri, 6. januara, vjernici u Rusiji se mole 39 dana. Na Badnje veče počinju liturgije, a na Božić se porodica okuplja oko trpeze na kojoj se nalazi 12 jela koja simbolišu 12 Isusovih apostola.

Glavna jela podrazumijevaju svinjsko pečenje, punjenu svinjsku glavu i aspik, odnosno žele od komada mesa, morskih plodova, povrća ili jaja. Na meniju je i guska punjena jabukama. Pite su nezaobilazno jelo na božićnoj trpezi, zatim piroške, razni kolači i palačinke. Neizostavni dio je i božićni hljeb.

Na Badnje veče se večera priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka i to se smatra 'svetom večerom'. Ona se servira na belom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju, a u prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kojem je Isus rođen.

Sjeverna Makedonija

Djeca u ovoj zemlji već 5. januara idu od vrata do vrata i pjevaju božićne pjesme, takozvane kolede, a na Badnje veče slijedi unošenje 'badnika' na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dela, što predstavlja Sveto trojstvo, a sva tri dijela u kuću unese otac.

Gruzija

Na Božić, stanovnici ove države održavaju tradicionalnu šetnju 'Alilo'. Za taj događaj oblače posebnu odjeću i ukrašavaju svoju verziju jelke – 'Čičilaki'. Dan ranije, čeka se da ponoć, kada počinje večera uz tradicionalno vino. Kako piše Nacionalna geografija, ponekad se umjesto jelki koristi grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem.

Deda Mraz je poznat kao 'Tovlis papa', što znači 'deda snijeg'. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odeven u narodnu nošnju 'čohu' i krzneni ogrtač.

Etiopija

Proslava Božića u ovoj državi naziva se 'Gana', a na Badnje veče se posti. Mnogi hodočasnici za Božić putuju u Lalibelu, grad na sjeveru zemlje, i to kolima ili čak pješke. Po uništenim putevima putovanje ponekad traje i danima.

Egipat

Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje izjašnjavaju se kao hrišćani, a 90 odsto ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju 7. januara.

Božićni običaji počinju na prvi dan posta, koji je praćen crkvenom službom i gozbom koju čine paprikaš, povrće i hleb od kiselog testa.

Kazahstan

U ovoj državi, za pravoslavne vjernike Božić je državni praznik. I Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara. Vjernici za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše – najčešće kadaif, a za Božić se priprema obrok od jagnjećeg mesa.

(Nova/MONDO)