Moldavija već nekoliko godina pokušava da se približi Zapadu i Rusija je to definitivno primijetila.
Republika Moldavija u nedjelju odlučuje da li će postati članica Evropske unije ili će ostati na istoku Starog kontinenta.
Ako većina stanovnika ove male zemlje, po mnogim kriterijumima najsiromašnije u Evropi, koja se nalazi između članice EU Rumunije i ratom razorene Ukrajine, odluči da želi u Uniju, to će biti, kako je rekla zamjenica premijera Moldavije za evropske integracije Kristina Gerasimov, možda i najvažnija odluku koju je ta nacija donijela od napuštanja Sovjetskog Saveza.
"Članstvo u EU je za nas egzistencijalno pitanje. To je jedini način na koji možemo da konsolidujemo našu demokratiju. Plan B ne postoji. Rusija i budućnost koju ona želi nisu alternativa", rekla je Kristina za novinski portal Politico.
Moldavija već nekoliko godina pokušava da se približi Zapadu i Rusija je to definitivno primijetila. Moldavski zvaničnici kažu da ruski obavještajci pokušavaju da potkopaju i referendum i predsjedničke izbore u nedjelju, na kojima aktuelna predsjednica Maja Sandu, osnivačica i bivša čelnica proevropske Stranke akcije i solidarnosti (PAS), traži novi, drugi mandat. Gerasimov je rekla da su ruski napadi klasičan primer hibridnog ratovanja, ali da su njihove razmjere bez presedana. Rusi navodno vrše pritisak na poštu i aerodrom u glavnom gradu Kišinjevu. "Kupuju glasove, aktivirali su korumpirane političke partije i pojedince", dodala je zamjenica premijera Moldavije za evropske integracije.
Moldavska policija saopštila je Politicu da su različiti akteri bliski Rusiji već prebacili više od 15 miliona dolara na račune preko 130.000 Moldavaca. Nekoliko proruskih partija pruža otpor Sandu i proevropskoj vladi Republike Moldavije. Ranije je Evropska unija sankcionisala istaknutog i kontroverznog moldavskog oligarha izraelskog porijekla Ilana Šora, navodnog advokata i pomoćnika Kremlja.
Njujork tajms piše da su se u Kišinjevu pojavili posteri na kojima je pisalo "Ne EU" na ruskom i rumunskom. Na njima se promoviše koncert popularne pjevačice iz Ukrajine koja pjeva na ruskom. Međutim, s obzirom na to da su referendum i izbori u nedjelju, mnoge je zabrinula ova antievropska poruka. Šef moldavske policije Viorel Cernauteanu smatra da iza ove kampanje stoji Ilan Šor. Oligarh je u aprilu 2023. osuđen na 15 godina zatvora zbog prevare i pranja novca, ali je nije odslužio jer je 2019. pobjegao iz Moldavije u Izrael.
Kako bi kontrirala Moskvi, Evropska unija je u Moldaviju poslala delegaciju civilnih savjetnika, koji bi trebalo da pomognu tamošnjim zvaničnicima u borbi protiv dezinformacija, piše Politico. Moldavija je u martu 2022. rekla da želi da se pridruži Uniji, a status kandidata za članstvo dobila je 22. juna 2022. godine. Lideri EU otvorili su pristupne pregovore sa Moldavijom u decembru 2023, a pristupni pregovori između Moldavije i Brisela počeli su krajem juna 2024. Međutim, Moldavija će morati da riješi nekoliko velikih problema prije nego što uđe u Uniju.
Prva je svakako samoproglašena Pridnjestrovska Moldavska Republika (Pridnjestrovlje, Pridnjestrovlje). Prema nekim procjenama, riječ je o teritoriji od približno 4.100 kvadratnih kilometara sa više od 475.000 stanovnika, uglavnom Rusa, Moldavaca i Ukrajinaca (prema podacima iz 2015. godine Rusi čine 29,1 odsto stanovništva, Moldavci 28,6, a Ukrajinci 22, 9 ). Iako se moldavska vlada tome protivila, Rusija je stacionirala svoje vojnike u Pridnjestrovlju. Evropska unija je već jednom primila u članstvo teritorijalno nejedinstvenu državu - Republika Kipar je pristupila EU 2004. godine, iako se samoproglašena Turska Republika Severni Kipar nalazi na sjevernom dijelu ostrva.
Rumunski poslanik u Evropskom parlamentu Zigfrid Murešan, jedan od potpredsjednika Evropske narodne partije, rekao je prošle godine da Moldavija ne može da postane članica Evropske unije dok se na njenoj teritoriji nalaze ruski vojnici. On kaže da se pitanje Pridnjestrovlja mora riješiti prije nego što Moldavija uđe u EU. Gerasimov je rekla da pregovori idu napred uprkos tome i da se Pridnjestrovlje ne pominje u zvaničnim dokumentima. Ona tvrdi da je to znak da ovo pitanje neće biti u fokusu pregovora.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu i njeni ministri žele da evropski put zemlje unesu u svoj ustav kako buduće vlade ne bi mogle da ga unište. Istovremeno, Brisel će u nedjelju vidjeti koliko je Moldavija ozbiljna. "Radimo na tome da budemo spremni za članstvo 2030. godine. elimo da uzvrati kredibilnim obvezama", rekla je Gerasimov.
Njujork tajms piše da je Sandu favorit iako njena ekonomska politika nije dobro prihvaćena. S druge strane, ishod referenduma nije tako siguran. Da bi rezultat bio validan, najmanje trećina stanovništva zemlje mora izaći i glasati za nju. Mnogi Moldavci rade u inostranstvu, pa će dovlačenje istih na birališta biti veliki izazov.