Stručnjaci tvrde: Pobjeda Donalda Trampa mogla da izazove trgovinski rat sa EU

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je prošle nedjelje da će Evropska unija morati da "plati visoku cijenu" zbog nedovoljno kupovine američkog izvoza.

Neki evropski ekonomisti i bankari upozoravaju da bi pobjeda Donalda Trampa mogla da izazove trgovinski rat koji bi onda „gurnuo ekonomiju evrozone iz sporog rasta u punu recesiju“.

"Oni ne kupuju naše automobile. Ne kupuju naše poljoprivredne proizvode. I oni prodaju milione i milione svojih automobila u Sjedinjenim Državama. Ne, ne, ne! Moraće da plate veliku cijenu", rekao je Tramp prošle nedelje.

Trampov plan je da uvede carine od 60 odsto na uvoz iz Kine i univerzalnih deset odsto na uvoz iz svih ostalih zemalja svijeta. Kada je riječ o uvozu automobila iz Kine, Tramp je najavio stopostotne carine. U ekonomističkim krugovima se vjeruje da bi to značajno povećalo troškove i time uticalo na lance snabdijevanja širom svijeta.

"Iako tarife možda neće uticati na Evropu do kraja 2025. godine, obnovljena neizvjesnost i strah od trgovinskog rata mogli bi da dovedu ekonomiju evrozone u recesiju na prelazu godine", rekao je Džejms Najtli, ekonomista britanske banke ING.

"Mogućnost eskalacije trgovinskog rata između SAD i njihovih ključnih trgovinskih partnera stvara neizvjesnost u izgledima za globalnu trgovinu i proizvodnju", smatra Kalum Pikering, ekonomista britanske investicione banke Peel Hunt.

A Amerikanci bi mogli izgubiti do 78 milijardi dolara godišnje potrošačke moći ako se takve tarife uvedu, pokazuje studija Američke nacionalne maloprodajne federacije (NRF).

U studiji se navodi da bi tarife koje je Tramp predložio uticale na cijenu odjeće, igračaka, nameštaja, kućnih aparata i obuće. Uglavnom se radi o artiklima koji se proizvode u Kini.

Potrošači su postali štedljivi u posljednjih nekoliko godina i sve više nastoje da ograniče troškove suzbijanjem nepotrebne potrošnje, što je već uticalo na trgovce na malo i takozvane kompanije robe široke potrošnje u Sjedinjenim Državama.

Američki trgovci na malo se u velikoj mjeri oslanjaju na uvozne proizvode i proizvodne komponente kako bi svojim kupcima mogli da ponude niz proizvoda po pristupačnim cijenama, objasnio je Džonatan Gold, potpredsjednik NRF-a za lanac snabdijevanja i carinsku politiku. Ove godine carine na kineske proizvode iznosile su 25 odsto.

Kada je u pitanju Evropa, situacija je sljedeća: iz evrozone se godišnje u SAD izveze roba u vrednosti od oko 460 milijardi evra, što je 16 odsto ukupnog izvoza EU. Izvori Evropske komisije procjenjuju da bi, pod univerzalnom carinom od 10 odsto, izvoz u SAD mogao da opadne za skoro jednu trećinu.

Njemačka je posebno ranjiva. Njegova tri najveća izvoza u SAD - hemikalije, mašinerije i transport – još uvijek se ne prodaju tako dobro kao u ne tako davnoj prošlosti. Analiza Njemačkog ekonomskog instituta (IV) procjenjuje da bi novi trgovinski rat mogao da košta Njemačku 180 milijardi evra u naredne četiri godine Trampovog mandata. Tarife za uvoz njemačkih automobila sigurno neće biti visoke kao za uvoz kineskih automobila (cifra od sto odsto pomenuta ranije u članku), ali bi vremenom mogle da se povećaju, strahuju u Njemačkoj.

Prognoza holandske grupe ekonomista kaže da takav scenario verovatno neće biti dovoljan da evrozonu gurne u recesiju, ali bi energetska kriza bila slična onoj nakon ruske invazije na Ukrajinu, a privreda EU ušla bi u stagnaciju 2026.

(Jutarnji, Mondo.rs, I.L.)