Umjesto glavnog, Santorini pogodio "roj zemljotresa": Više od 11.000 ljudi pobjeglo sa ostrva

Takozvani "roj zemljotresa" na Santoriniju posljednjih nedjelja izazvao je paniku među stanovnicima i turistima ostrva.

Više od 11.000 ljudi napustilo je ostrvo zbog uzastopnih zemljotresa, a vlasti su počele da preduzimaju dodatne mjere bezbjednosti zbog mogućnosti jačeg zemljotresa.  

Ostrvo je pogodio "roj zemljotresa"

Podsjetimo, grčka vlada proglasila je vanredno stanje na ostrvu Santorini, koje pogađaju zemljotresi nekoliko puta dnevno, ponekad u razmacima od samo nekoliko minuta.

"Roj zemljotresa" osetio se i na drugim obližnjim egejskim ostrvima. Sve je počelo krajem januara nizom veoma slabih zemljotresa (slabiji od 3 stepena), koji su bili jedva primjetni. Međutim, početkom februara seizmička aktivnost je pojačana, zemljotresi su postali jači i češći.

Hiljade zemljotresa za dvije nedelje

U posljednje dvije nedelje zabilježeno je nekoliko hiljada zemljotresa, od kojih je čak 30 dnevno imalo jačinu veću od 4,0. Većina njih se dogodila na dubini manjoj od 10 kilometara, što znači da su ih ljudi na ostrvima prilično snažno osjetili.

Jači zemljotresi izazvali su odrone kamenja na obalne litice i manja oštećenja na zgradama. Najjači zemljotres do sada, jačine 5,1 stepen, pogodio je region 6. februara. Osjetio se i u Atini, na Kritu i u delovima Turske udaljenim više od 240 kilometara.

Santorini, inače jedna od najposjećenijih turističkih destinacija na svijetu, skoro je prazan. U poslednjoj nedjelji, oko 11.000 ljudi napustilo je ostrvo, uključujući turiste i lokalno stanovništvo. Mnogi strahuju da bi seizmička aktivnost mogla biti uvod u erupciju vulkana.

Kako nastaje "roj zemljotresa" i šta slijedi?

Grčka je jedan od seizmički najaktivnijih regiona u Evropi, pa česti zemljotresi nisu neuobičajeni.

Trenutna seizmička aktivnost se nalazi u blizini Anidrosa, nenaseljenog ostrva oko 30 kilometara sjeveroistočno od Santorinija. Područje se nalazi unutar vulkanskog luka helenske subdukcione zone, gde se afrička tektonska ploča polako spušta ispod Evroazijske ploče (ili, preciznije, Egejske mikroploče).

U tom regionu postoje brojne tektonske pukotine - rasedi - na kojima se često dešavaju zemljotresi.

Santorini je vulkanska kaldera, nastala tokom posljednjih 180.000 godina, a poslednja erupcija dogodila se 1950-ih. Zemljotresi se mogu povezati sa vulkanskom aktivnošću, odnosno kretanjem magme ispod površine.

Međutim, trenutna seizmička aktivnost se ne nalazi ispod Santorinija, a lokalni stručnjaci do sada nisu primjetili nikakve znake da bi ovi zemljotresi mogli da budu uvod u novu erupciju. Čini se da su povezani sa tektonskim rasjedima između Santorinija i ostrva Amorgos.

Istorija jakih zemljotresa

Ovo nije prvi put da su zemljotresi pogodili ovu oblast. Godine 1956. snažan zemljotres magnitude 7,8 izazvao je razorni cunami. Samo nekoliko sati kasnije usledio je naknadni potres magnitude 7,2. Više od 53 osobe su poginule, a stotine povrijeđene u nizu zemljotresa, naknadnih potresa i cunamija.

Zemljotresi nastaju kada se napon u Zemljinoj kori iznenada oslobodi, uzrokujući pucanje pukotina duž raseda i oslobađanje energije u obliku seizmičkih talasa. Obično jak zemljotres (glavni potres) prati niz manjih naknadnih potresa koji postepeno slabe. Ovo je tipičan obrazac glavnog šoka.

Umjesto glavnog zemljotresa – roj

Međutim, neke serije zemljotresa se ponašaju drugačije. Umjesto jednog dominantnog zemljotresa, mnogi zemljotresi slične magnitude dešavaju se tokom dana, nedjelja ili čak mjeseci. Takve sekvence su poznate kao "rojevi zemljotresa".

Zemljotres iz 1956. bio je klasičan primer glavnog potresa sa naknadnim potresima. Ali trenutna serija zemljotresa kod Santorinija - sa hiljadama zemljotresa magnitude 4,0 i 5,0 - sugeriše da je ovo "roj zemljotresa".

"Roj zemljotresa" se često povezuje sa kretanjem tečnosti kroz Zemljinu koru, što ga čini manje dramatičnim od iznenadnog pucanja velikog rasjeda. Seizmolozi pažljivo analiziraju razliku između glavnog zemljotresa i naknadnih potresa i "rojeva zemljotresa" jer im to pomaže da razumeju uzroke i moguće posljedice ovih pojava.

Da li bi mogao da usleijdi još jači zemljotres?

Ne može se predvidjeti tačan ishod trenutne seizmičke aktivnosti u blizini Santorinija. Globalna statistika pokazuje da samo oko 5% zemljotresa prethodi jači zemljotres.

Međutim, ostaje mogućnost da bi jači i potencijalno razorniji zemljotres mogao sa pogodi ovo područje u bliskoj budućnosti. Iako su "rojevi zemljotresa" obično povezani sa nižim magnitudama, oni mogu trajati danima, nedeljama ili čak mjesecima. Često se smire, pa ponovo pojačaju, što dodatno uznemirava stanovništvo.

 (Index.hr/MONDO)