Jedna od najzanimljivijih ličnosti 20. vijeka, Marta Ko, preminula je u 105. godini.
Marta Hofnung Kon, knjiženica, medicinska sestra, špijunka i preživjela iz Holokausta, jedna od najzanimljivijih ličnosti 20. veka, umrla je u noći 21. maja u Sjedinjenim Američkim Državama, nedugo nakon što je proslavila svoj 105. rođendan, piše Mossele.tv.
Poticala je iz jevrejske porodice, a rođena je kao Marta Hofnung, 13. aprila 1920. godine u porodici sa sedmoro djece. Godine 1940. pobjegla je iz Meca i nastanila se u Poatjeu tokom nacističke invazije na Francusku, a potom je ostala u departmanu Vijena, zajedno sa svojim verenikom Žakom Delunajem, borcem pokreta otpora, koji je pogubljen tokom rata 1943. godine.
Godinu dana kasnije, preuzela je ulogu obavještajnog agenta za Francusku u Njemačkoj, nedugo prije kapitulacije Trećeg rajha. Svoj životni put opisala je u autobiografiji "Iza neprijateljskih linija".
Marta je ove godine upravo proslavila svoj 105. rođendan. Ova porijeklom stanovnica Meca već je godinama živjela u Sjedinjenim Američkim Državama, tačnije u Los Anđelesu.
Rani život
Marta Hofnung je rođena 13. aprila 1920. godine u Mecu, Francuska. Poticala je iz jevrejske porodice i bila je jedno od sedmoro djece. Njena porodica je živjela blizu njemačke granice u vrijeme kada je Hitler došao na vlast.
Kako je nacistička okupacija napredovala, njena sestra je deportovana u Aušvic, dok je porodica pobegla na jug Francuske neposredno nakon reintegracije Alzasa i Lorene u Francusku 1918. godine. Mec je bio u njemačkom posjedu od 1871. do 1918, kao deo Alzasa-Lorene nakon Francusko-pruskog rata, a vraćen je Francuskoj poslije Prvog svjetskog rata. Marta je svjedočila antisemitizmu u svom kraju, među ostalim i skrnavljenju sinagoge u Mecu.
Karijera
U septembru 1939. godine, prema naredbi o civilnoj evakuaciji, Marta se, kao i mnogi stanovnici Mozela sklonila u Poatje, u departmanu Vijena. Nakon okupacije u junu 1940. i aneksije Mozela od strane Trećeg rajha u julu iste godine, odlučila je da ostane u Vijeni.
Nakon što je Gestapo uhapsio njenu sestru Stefani 17. juna 1942, Marta je organizovala bekstvo svoje porodice iz Poatjea u slobodnu zonu. Tamo je preživjela zahvaljujući lažnim dokumentima koje je pripremila prije odlaska. Njen vjerenik Žak, student kojeg je upoznala u Poatjeu i aktivni član Pokreta otpora, strijeljan je 6. oktobra 1943. u tvrđavi Mon-Valerijan. U novembru 1943, Marta je završila studije koje je započela u oktobru 1941. u Poatjeu, u školi za medicinske sestre Francuskog crvenog krsta u Marseju. Potom je pokušala, bez uspjeha, da se pridruži Pokretu otpora.
U novembru 1944, nakon oslobođenja Pariza, Marta se prijavila i postala član Obavještajne službe Prve francuske armije, kojom je komandovao maršal Žan de Latr de Tasinji. Nakon 14 neuspješnih pokušaja da pređe liniju fronta u Alzasu, uspjela je da pređe granicu u Njemačku kod Šafhauzena u Švajcarskoj. Kao medicinska sestra koja je tečno govorila njemački, predstavljala se kao njemačka sestra koja traži nestalog vjerenika. Zatim bi se vraćala preko švajcarske granice kako bi prenela informacije francuskoj obavještajnoj službi. Uspješno je prenela dvije ključne informacije: da je Zigfridova linija severozapadno od Frajburga evakuisana i gdje se nalaze ostaci njemačke vojske u zasedi u Crnoj šumi.
Poslije rata
Nakon rata Marta se vratila u Francusku i nastavila karijeru kao medicinska sestra. Godine 1956, dok je studirala u Ženevi, upoznala je američkog studenta medicine, majora Kona, koji je bio cimer njenog prijatelja. Tri godine kasnije vjenčali su se i preselili u Sjedinjene Države. Godinama su radili zajedno - on kao anesteziolog, a ona kao sestra anesteziolog.
Kon je 1945. godine odlikovana ordenom Croix de Guerre sa dve pohvale. Godine 1999. francuska vlada joj je dodjelila Médaille militaire (Uredba br. 3465 MR 1999). Odlikovana je i titulom viteza Legije časti (Uredba br. 2702 MR 2004) koju joj je 2002. uručio ministar za ratne veterane Andre Bord. Godine 2006. ponovo je odlikovana medaljom „Zahvalnosti nacije“ (Reconnaissance de la Nation).
Godine 2002. napisala je, u saradnji sa Vendi Holden, knjigu o svojim iskustvima pod naslovom Behind Enemy Lines: the True Story of a French Jewish Spy in Nazi Germany (Iza neprijateljskih linija: Istinita priča o francuskoj jevrejskoj špijunki u nacističkoj Nemačkoj) koju je objavila izdavačka kuća Harmony Books.
(Nova S/Mondo)